Kako je moguće da se Isus znojio krvavim znojem, preživio okrutno rimsko bičevanje te da mu je iz probodenog boka potekla krv i voda?

Njegova iako nevidljiva ljubav prema znanosti proizlazi iz vlastitog nastojanja da stekne znanje kroz molitvu i neprestano čitanje i citiranje Svetog Pisma. Zato bi on u svakoj upitanoj prilici nekog brata da zadrži knjigu, odgovorio kako zbog knjiga ne želi izgubiti knjigu Evanđelja, koju je obećao obdržavati. A brat neka učini što hoće, jer Franjino odobrenje mu neće biti zamkom.

Primivši u ponedjeljak 18. listopada u audijenciju članove Zaklade Campus Bio-Medico papa Franjo je ohrabrio njihov rad i službu potičući ih da u središte stave brigu o osobi, ne zaboravljajući važnost znanosti. "Briga bez znanosti uzaludna je, znanost bez brige je besplodna", napomenuo je Papa te potaknuo katoličko zdravstvo da uvijek djelima svjedoči kako nema nedostojnih života. Za cjepiva su pak potrebni dalekovidni planovi, a lijekove valja distribuirati dostojanstveno, a ne kao milostinju.

Znanost, bila ona fizika, matematika, biologija ili neku druga njezina grana, bavi se uvijek samo onim što se može izmjeriti, izvagati ili promotriti. Drugim riječima, empirijska znanost bavi se materijalnim stvarima, onima dohvatljivima iskustvu te samo o njima može i smije donositi sud. Kako Bog nadilazi granicu iskustva – transcendentalan je – empirijska znanost o njemu ne može ništa govoriti. Promišljanje Udruge katoličkih intelektualaca prenosimo u cijelosti.

"Prvi gutljaj iz čaše prirodnih znanosti te učini ateistom, ali na dnu čaše, Bog Te očekuje", rekao je njemački fizičar i nobelovac Werner Heisenberg.

Važno je zapamtiti da vjera i razum moraju oboje biti vođeni istinom. Stoga znamo da se znanstvena otkrića ne suprotstavljaju učenjima vjere. Razumijevajući tu stvarnost i ne prepuštajući se intelektualnoj lijenosti možemo živjeti u slobodi, umjesto u strahu i zbunjenosti. Potraga za istinom u središtu je ljudske biti, a jednostran pogled na svijet ne približava čovjeka tom cilju.

Doktor biblijskih znanosti i arheologije, franjevac koji predaje na teologiji u Rijeci, jedan od organizatora projekta "E-duhovne vježbe", čovjek koji je prvo odlučio postati svećenik, a onda primiti sakramenat krštenja u Katoličkoj crkvi je fra Darko Tepert. U emisiji "Vidljivi tragovi" govorio je o svom obraćenju, pozivu, obitelji, iskustvu pustinje, slici milosrdnoga Boga koji nas ljubi i koji želi da budemo sretni.