U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod nazivom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 1. ožujka govorio je o hrabrom životu mladog junaka Domovinskog rata Ozrena Lukića – Luke. Po njemu je nazvan najdublji poznati dio podzemlja u Hrvatskoj – Lukina jama.

Od okončanja operacije „Maslenica“ koncem siječnja 1993. godine strateški iznimno bitne Tulove grede na Velebitu postale su mjesto krvavih borbi koje je hrvatskim snagama bilo iznimno zahtjevno držati. Položaje na Tulovim gredama 28. veljače preuzeli su od 6. gardijske brigade pripadnici 133. brigade iz Otočca. Bili su izloženi stalnim napadima, od kojih su neki završili tragično, odnosno pogibijama i gubitkom položaja.

U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod naslovom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 22. veljače govorio je o životu Damira Tomljanovića Gavrana koji je 17. veljače 1994. položio svoj život na oltar Domovine kao jedan od najvećih junaka Domovinskog rata sa samo 25 godina.

Planinarskim Putom svjetla u subotu, 17. svibnja zaputila se skupina studenata i radničke mladeži iz Zadra. Velebitskim stazama predvodio ih je studentski kapelan don Ivan Šibalić.

Nakon operacije „Maselnica“ krajem ožujka 1993. godine stabilizirana je crta bojišnice na Velebitu, ali su pobunjeni Srbi i dalje upadali u teritorij pod kontrolom hrvatskih snaga. Jedan takav dogodio se na današnji dan, 4. travnja 1993. godine. Tog dana neprijatelj se privukao položaju Hrvatske vojske na Tulovim gredama.

U pobožnosti Planinarskog puta svjetla mladih Zadarske nadbiskupije, u subotu 11. svibnja 2024. sudjelovalo je 53 mladića i djevojaka iz Zadarske nadbiskupije, hodajući 30 kilometara planinom Velebitom.

Pohod će biti humanitarnog karaktera. Donacijama za majicu 'Velebit' pomoći ćemo djeci oboljeloj od malignih bolesti, u suradnji s udrugom Jak kao Jakov iz Karlovca, ističu organizatori.

Uvrštena su na popis hrvatske nematerijalne baštine 2007. godine, najbolje očuvana su južnovelebitska s obzirom da su bila u uporabi do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Mirila se također nazivaju i počivala, počivaljke, biljezi ili bilješke ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Prošlog četvrtka u Domoljubnim minutama saznali smo za pothvat hrvatskih vojnika koji su 23. travnja 1992. godine na Sveto brdo, najistaknutiji vrh Velebita postavili hrvatski stijeg. Ti vojnici bili su pripadnici Planinske satnije Velebit. Ti entuzijasti i domoljubi svih dobnih skupina koji su raspolagali vještinama planinarenja, alpinizma i speleologije bili su postrojba koja je dala značajan doprinos obrani Velebita.