Moja baka je bila Hercegovka i imala je tetovažu hercegovačke katolkinje, koju želim imati i ja. Je li po crkvenim zakonima, pravilima, tradiciji... takva tetovaža dopuštena?

Kako Crkva gleda na tetoviranje? Jesu li tetovaže/tetoviranje grijeh?

Smiju li se katolici pričestiti u Baptističkoj crkvi? Trebam li ići u crkvu i kad se, zbog toga što me svećenik nervira, ne osjećam dobro? Može li grkokatolički svećenik biti krizmani kum? Zašto na slavlju krizme, koju je u župi dijelio biskup, nije bilo kađenja s tamjanom? Na ta i druga pitanja u emisiji "Halo, velečasni?" 10. svibnja odgovarao je vlč. Damir Ocvirk, župnik župe sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki.

Tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstvena je pojavnost nastala prije više od tisuću godina, a najveće je značenje imala u vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878, kada je križ tetoviran na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (ne bi li odvratio osmanske osvajače od odvođenja i silovanja takvih djevojaka), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.