Danas se spominjemo prvog kršćanskog pustinjaka.

Sv. Marija Magdalena de Pazzi, djevica i mističarka rođena je u vjerničkoj plemićkoj obitelji u Firenzi, 2. travnja 1566. godine. Na krštenju je dobila ime Katarina. Kad je imala šesnaest godina odrekla se lagodnog života i, uz nevoljko odobrenje roditelja, ušla u samostan bosonogih karmelićanki u svome rodnom gradu, kad je dobila redovničko ime Marija Magdalena. Spomendan sv. Marije Magdalene de Pazzi je 25. svibnja.

Francuska redovnica. Utemeljiteljica Družbe sestara Naše Gospe.

Utemeljiteljica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove.

Tijekom godina bilo je mnogo svetačkih obitelji, iako ponekad jedan svetac u obitelji „zasjeni“ ostale. Čini se da je to slučaj sa svetim Ambrozijem, koji je nadaleko poznat po svojoj ulozi u životu svetog Augustina i priznat je kao crkveni naučitelj.

Papa Ivan Pavao II. na krštenju je dobio ime Karol, u čast svetog Karla Boromejskog. Njegovi roditelji dali su mu to ime da bi ga preporučili pod zaštitu sveca čiji spomendan Katolička Crkva slavi 4. studenoga.

Zanimljivo je da je sveti Vinko Paulski najtraženiji svetac na internetskoj tražilici Google. Riječ je o francuskom svećeniku koji je živio na prijelazu s 16. na 17. stoljeće, osnivaču katoličkih redova lazarista i Družbe milosrdnih sestara. Zaštitnik je siromaha i bolesnika.

Franjevac kapucin i mučenik.

Sveti Vilibald je omiljeni bavarski svetac. Kao biskup je propovijedao i brinuo se svim marom za vjerski život u svojoj biskupiji.

U hrvatskom vjerničkom puku je jedan od najomiljenijih svetaca. Svoj je život posvetio pustinjačkom načinu života. Smatra ga se ocem isposništva. U samoći je molio, razmatrao i ljubio Boga, boreći se protiv mnogobrojnih napasti, kojima ga je salijetao zloduh, ali je kao pravi nasljedovatelj Isusa Krista, Pobjednika zloga, sve nadvladao i zablistao slavom pobjednika.