Na 137. zasjedanju generalne skupštine II. vatikanskog koncila, 28. rujna 1965., sudjelovao je 2161 koncilski otac, a među 1608 biskupa bio je prisutan i Franjo Kuharić koji je bio pozvan govoriti o prvom dijelu nacrta „O Crkvi u suvremenom svijetu“. U svojem govoru istaknuo je kako je čovjeku sloboda darovana da ju živi odgovorno i u poslušnosti svome Stvoritelju, a njegova razmišljanja uključena su u konačni tekst pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“.

Pravi odmor, poučavao je, omogućit će osobama da razmotre "male događaje svakodnevnog života u njihovom odnosu s većom dobrotom koja ih okružuje."

Povodom 29. obljetnice slavne i velebne vojno-redarstvene operacije “Oluja” razgovarali smo s pripadnikom 7. gardijske brigade "Pume" Mirkom Bočkajem.

Možemo li pretpostaviti da bi napuštanje koncepta slobodne volje dovelo do humanijeg društva? Oduvijek smo znali da je čovjek veći od zbroja svojih dijelova, da čovjeka ne možete rasjeći i pronaći njegovu dušu, a još manje njegovu slobodnu volju.

Donosi li nam naše putovanje s Gospodinom radost ili tjeskobu? Punimo li naš "rezervoar" ili putujemo na rezervi? Zapitajmo se zajedno.

"Zakon nije sredstvo i cilj sam po sebi, kao što bi to legalizam htio. Cilj zakona je omogućiti naš povratak Bogu, poput izgubljenog sina, kako bismo mogli zadobiti posinstvo (Gal 4,5)", piše teologinja i benediktinska redovnica s. Teresa Forcades i Vila iz opatije Santa Maria de Montserrat u Kataloniji analizirajući način na koji papa Franjo govori o „legalizmu“.

Ne tražimo svoju volju mimo Božje volje! Budimo hrabri nasljedovatelji njega i samo tako ćemo znati kamo idemo i s kim hodimo.

Korizmenu duhovnu obnovu u Župi Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu u petak 22. ožujka predvodio je duhovnik zajednice Cenacolo don Ivan Filipović.

Sve u nama može biti razorno i razoreno. Ako se intelekt jako uzdigne, može nam razoriti osjećaje. Jaka volja razara nam tijelo. Naglašena tjelesnost može nam razoriti intelekt, sve odnose s drugima i tako redom.

Znate li da se i u najbanalnijim čovjekovim životnim situacijama odražava njegov osobni stav i način življenja?