U uvodnoj molitvi kardinal Parolin istaknuo je kako je i u „Djelima apostolskim rečeno da je Crkva intenzivno molila za Petra dok je bio u zatvoru. Već 2000 godina, kršćanski narod moli za Papu kada bi se nalazio u opasnosti ili neizvjesnosti“ te nastavio da je tako i „ovih dana od kako je papa Franjo hospitaliziran u Poliklinici Gemelli.“

Prvi posebni Jubilej u okviru Svete godine 2025. – Jubilej svijeta komunikacija počinje na blagdan sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara. Tom prigodom iz Rima nam se javio fra Zvonimir Pervan, OFM Conv.

U proljeće se otvara novi obilazak Vatikanskih vrtova u papinskoj ljetnoj palači u Castel Gandolfu za jubilarne hodočasnike koji žele na jedan dan pobjeći od gužve u Rimu i uroniti u prirodnu ljepotu Božjeg stvorenja.

Donosimo praktične savjete za organiziranje prijevoza i pronalazak smještaja koji bi vam mogli biti od koristi ukoliko planirate hodočašće u Rim i Vatikan tijekom Svete godine.

Ukoliko želite prisustvovati Papinim općim audijencijama srijedom, trebat će vam besplatne ulaznice, koje je moguće unaprijed rezervirati.

Papa Franjo u nedjelju, 5. siječnja, nakon molitve Angelusa, uputio je poseban pozdrav vjeroučiteljima Zagrebačke nadbiskupije koji su, zajedno s oko 30 tisuća vjernika i hodočasnika, sudjelovali na susretu na Trgu sv. Petra tijekom svog hodočašća u Rimu.

Brojni objekti diljem Rima obnovljeni su uoči Svete godine 2025. u kojoj se očekuje više od 30 milijuna hodočasnika.

Najvažnija crkva u Rimu, lateranska bazilika ove godine slavi 1700. obljetnicu posvete.

Nakon otvorenja Svete godine 2025. otvaranjem Svetih vrata bazilike sv. Petra u Vatikanu na Badnjak, papa Franjo napravio je povijesni čin otvorivši druga Sveta vrata na crkvi u zatvoru Rebbibia u Rimu, na blagdan sv. Stjepana.

Pastirsko pismo biskupa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, povodom Jubilejske 2025. godine, bila je tema emisije 'Argumenti' u utorak, 3. prosinca, u kojoj su sugovornici HKR-a bili predsjednik Odbora HBK-a za jubilejske proslave i vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, crkveni povjesničar sa zagrebačkog KBF-a izv. prof. dr. Daniel Patafta i vodeća hrvatska stručnjakinja za ranu i srednjovjekovnu hrvatsku povijest prof. emeritus Mirjana Matijević Sokol.