Ovih dana imali smo prilike čitati kako će Europska unija u pojedinim slučajevima ukinuti ispovjednu tajnu, odnosno sakramentalni pečat. Istražili smo može li civilna vlast bilo koje vrste odrediti da se sakramentalni pečat mora otkriti u teškim slučajevima poput zlostavljanja djeteta ili kojeg drugog kaznenog djela. Donosimo i razliku između pojmova ispovjedna tajna i sakramentalni pečat.

Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Donosimo ustroj organizacijske jedinice koja provodi provjeru informacija, osobe uključene u proces utvrđivanja činjenica, njihov djelokrug rada te kratke životopise voditelja projekta i voditelja odjela koji provodi provjeru informacija.

Brojni medijski izvori u Hrvatskoj pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Međutim, iz liturgijske perspektive Uskrs nije blagdan, nego svetkovina.

U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga donosimo objašnjenje o oprostima u Katoličkoj Crkvi. Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi često su – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje grijesima.

U medijima i na društvenim mrežama objavljeni su razni napisi o ispravnom načinu primanja svete pričesti, a rasprava o tome eskalirala je za vrijeme pandemije kada se jedno vrijeme pričest mogla primati isključivo na ruku. S obzirom na to da su i sami vjernici zbunjeni te nisu sigurni čine li svetogrđe kad primaju pričest na ruku, provjerili smo što kaže crkveni nauk.

Naslovi internetskih portala koji su popratili objavljivanje dokumenta Dikasterija za nauk vjere sugeriraju kako do sada još nije postojao dovoljno čvrst i jasan stav o zabrani pridruživanja katolika masonskim društvima. Donosimo kontekst u kojem je nastao navedeni dokument te jasan stav Katoličke Crkve o masonskim društvima i katolicima star više od 100 godina.

Rekli bismo - povijest se ponavlja, iako ima i ona kako je „povijest učiteljica“. Ali izgleda, da ni kad je Božić u pitanju nismo baš puno naučili, iako se „on ponavlja“ već više od 2000 godina.

Sve ubrzanija, raznovrsnija i upitna kvaliteta dostupnih informacija u okrilju medijske platforme, s jedne strane i velika količina objavljenih dezinformacija te način, stil i uvjeti kojima se žele potaknuti promjene i/ili aktivnosti disperzirane (medijske) publike s druge strane, dovode do pitanja: urušavaju li se tradicionalni sustavi vrijednosti i važnosti medijskog sadržaja i je li u takvim izmijenjenim okolnostima došlo do uzdrmavanja osjetljive ravnoteže između javne odgovornosti i privatnih profita te interesa javnih prenositelja sadržaja?

„Kada četvrta nedjelja došašća koincidira s Badnjakom, ta nedjelja zauzima prednost pred Badnjakom zbog teološke važnosti i intenzivnije pripreme za blagdan Božića“, pišu 24 sata i pitaju se treba li taj dan ići na dvije mise.

Budući da je 2023. godine Badnjak na 4. nedjelju došašća, među vjernicima su se pojavile nedoumice trebaju li postiti na Badnjak.