Puno godina kasnije ona žena je teško oboljela. Mjesni liječnici joj nisu mogli pomoći pa su je odlučili poslati u u bolnicu u glavni grad. Nazvali su i dr. Howarda Kellya, koji je tada bio cijenjen i nadaleko poznat liječnik, da ga pitaju za savjet.

Odlučio sam izaći na slijedećoj stanici i vratiti se do čovjeka koji prosi. Na putu do njega zamijetio sam stariju gospođu sa krunicom oko ruke. Zaustavljala je prolaznike moleći da joj kupe nešto za pojesti. Glasno je govorila: "Molim vas kupite mi nešto za jesti, gladna sam". Ponavljala je: "Gladna sam".

Krenuo je korizmeni hod i ovo je vrijeme kada ćemo intenzivnije promišljati na koji način se popraviti i što učiniti. Prvi odgovor je uvijek jednostavan – nahraniti gladna, napojiti žedna.

"Da bismo mogli služiti siromasima, moramo biti ponizni, moramo se osloboditi svoje oholosti i približiti tim ljudima. Nipošto ih osuđivati ili propitkivati njihov život. U svakom siromahu moramo vidjeti lik Krista, umornog i raspetog. Tek tada možemo služiti drugima", naglašava Renata Martinez, predsjednica varaždinske Udruge sv. Vinka Paulskoga.