O palijativnom bolesniku, koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja na žalost završava smrću, skrbi palijativni tim u kojemu su neizostavne medicinske sestre. S nekoliko njih razgovarala sam o iskustvima rada u palijatvnom timu. Ulogu palijativnog tima pojasnila je doktorica Vlasta Vučevac, gerontolog. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.

Palijativna skrb pripada bolesniku koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja, na žalost, završava smrću. Kako bismo doznali tko su palijativni bolesnici, na koji način je palijativna skrb organizirana u svijetu i Hrvatskoj, tko sve pruža pomoć palijativnim bolesnicima i kako bi se palijativna skrb mogla poboljšati razgovarala sam s dr. Vlastom Vučevac, gerontologom, predsjednicom Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.

Povodom 2. Nacionalnog dana palijativne skrbi, u emisiji „Argumenti” HKR-a raspravljalo se o palijativnoj skrbi – jednom od najvažnijih, ali i najosjetljivijih područja medicine koje otkriva koliko smo kao društvo spremni brinuti se o najslabijima među nama. Dok se u nekim dijelovima Hrvatske razvijaju kvalitetni modeli skrbi, u drugima bolesnici ostaju bez potrebne podrške.

Jeste li danas vidjeli i doživjeli svoje susjedstvo: čuli dječji smjeh u parku, pridržali nekom vrata lifta, pozdravili susjede u šetnji, čuli žamor razgovora ispod prozora, pomislili na osamljene i teško bolesne iza toliko zatvorenih i nepoznatih vrata? Kako biste se osjećali kad bi dobrosusjedski otvorili jedna takva vrata?

„Palijativna skrb pruža dostojanstvenu njegu najpotrebnijima – onima koji se nalaze u osobitim kušnjama bolesti i patnje. Ovim djelom ljubavi želimo im pružiti olakšanje i dostojanstvenije uvjete života i umiranja“, poručio je zadarski nadbiskup, poželjevši da nam „korizmeno vrijeme bude prilika da konkretno živimo vjeru, dijeleći ljubav i suosjećanje s onima koji trpe“.

Vođena vizijom da niti jedan čovjek ne umre osamljen već u ozračju ljubavi, mira i pažnje, La Verna  je tijekom godina djelovanja pružila podršku 1916 osoba u potrebi za palijativnom skrbi

U poruci koju je uputio sudionicima međunarodnoga međuvjerskog simpozija o palijativnoj skrbi koji se održava u Torontu papa Franjo potiče na skrb o bolesnima i umirućima kako bi shvatili da nisu izolirani ili sami, da njihov život nije teret.

Palijativni bolesnici nailaze na mnoge poteškoće. Koje su i kako ih nadvladati objasnila je dr. Vlasta Vučevac u emisiji Hrvatskog katoličkog radija U zdravlju i bolesti.

Nakon što je Nizozemska 2002. godine postala prva zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo i eutanaziju, iste godine slijedila ju je Belgija legaliziravši dobrovoljnu eutananziju, no zakon nije obuhvaćao i potpomognuto samoubojstvo. Zakon je u Belgiji proširen 2014. godine za teško bolesnu djecu kojoj medicina ne može pomoći. Unatoč jasnom stavu Crkve prema eutanaziji, belgijski biskup Bonny u jednom intervjuu kaže da ona ne mora nužno uvijek biti zlo.

U Zagrebu živi između 4.800 i 8.500 osoba kojima je potrebna palijativna skrb, a nije svima dostupna. Uz podršku cijele zajednice, a posebice volontera i donatora, to se može promijeniti.