Moja baka je bila Hercegovka i imala je tetovažu hercegovačke katolkinje, koju želim imati i ja. Je li po crkvenim zakonima, pravilima, tradiciji... takva tetovaža dopuštena?

Pjesma Andromeda ovogodišnjih pobjednica hrvatskog izbora za Pjesmu Eurovizije „Dora“, sastava Lelek, nadahnuta je drevnim običajem sicanja…

Pekar Natalio Bezmalinović iz Selaca na Braču otkrio je u videozapisu kako je iz zaborava vratio božićni kruh.

Možda se danas rijetko tko sjeća kolača koji se pravio u stara vremena u vrijeme ženidbe – kolač za darivanje buduće nevjeste. Radost dolaska novoga člana u obitelj iskazivala se mnoštvom običaja a jedan od tih je i darivanje toga posebnog kolača (pogača – kovrtanj)

Kaštel-Sućurac je u tihoj i mirnoj prosinačkoj noći doživio povratak u neka davna vremena, kada su kaštelanske kalete odzvanjale od srčano otpjevanih kolendi i božićnih pjesama, baš kao što govore stihovi „Mir se svitu navišća“ u jednoj od najstarijih hrvatskih tradicionalnih božićnih pjesama „U se vrime godišća“.

Prije nekoliko dana proslavili smo blagdan Svih svetih uz sjaj i blistavilo svijeća i cvijeća po grobljima diljem domovine. S. Slavka Bogdan, misionarka na Slomonskim Otocima, podijelila je trenutke slavlja ovog blagdana u glavnom gradu Honiara.

Tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstvena je pojavnost nastala prije više od tisuću godina, a najveće je značenje imala u vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878, kada je križ tetoviran na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (ne bi li odvratio osmanske osvajače od odvođenja i silovanja takvih djevojaka), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.

Badnji dan se svečano proslavlja diljem Dubrovačke biskupije. U nekim krajevima pojedine obitelji još uvijek vrlo pažljivo čuvaju i održavaju običaje vezane uz taj dan. Jedna od takvih je obitelj Marka Biskupa u selu Majkovi u Dubrovačkom primorju. Prenosimo njegovo kazivanje o tome kako se u njihovoj obitelji proslavlja Badnje večer.

U vremenu smo korizme, a pred nama su Nedjelja Muke Gospodnje, odnosno Cvjetnica i Veliki tjedan... Osim liturgijski ovo je vrijeme bogato i narodnim običajima koji se vrlo često isprepliću s crkvenima tradicijama i obredima. Kakvi su običaji u kontinentalnom djelu Hrvatske, a kakvi u Dalmaciji i zaleđu, što je karakteristično za Slavoniju saznali smo od etnologinje dr. sc. Lucije Franić Novak, više stručne suradnice za programe hrvatske tradicijske kulture u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu.

Svake godine trag božićnog vremena vidljiv je sve ranije. Već po završetku svetkovine Svih svetih možemo primjetiti okićene borove u trgovačkim centrima i božićne ukrase u izlozima dućana. No treba li tako biti u našim obiteljima i našim domovima? Imaju li takvi običaji smisla? Pročitajte odgovore na ova i druga pitanja na koja je u emisiji "Halo, velečasni?" odgovarao mons. Zlatko Koren, župnik zagrebačke župe sv. Blaža.