Pobožnost križnoga puta obnavlja spomen na muke što ih je božanski Otkupitelj podnio na putu od Pilatova dvora, gdje je bio osuđen na smrt, do gore Kalvarije, gdje je umro na križu za naše spasenje. Mudar tijek križnoga puta u kojemu se na uravnotežen način izmjenjuju: riječ, tišina, pjesma, procesija i meditativno zaustavljanje, pridonosi postizanju duhovnih plodova ove pobožne vježbe za koju možemo dobiti potpuni oprost.

Kako bi se olakšalo čitanje Muke, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije pripremio je tekstova Muka po Mateju, Marku, Luki i Ivanu koji su raspoređeni tako da se mogu čitati po ulogama.

Prema Pavlinskom molitveniku donosimo vam satove Muke Gospodnje na razmatranje kroz Veliki četvrtak i Veliki petak, a koje je na svojoj Facebook stranici objavila župa Rođenja Isusova, Kajzerica.

Jednoga dana sv. Toma Akvinski je posjetio sv. Bonaventuru i pitao ga kojom se knjigom služio za tako lijepi nauk kao što ga je on opisao. Sv. Bonaventura mu pokaza sliku Raspetoga, svu izlizanu od poljubaca, i reče mu: „Evo moje knjige iz koje crpim sve što sam napisao, on me je poučio sve ono malo što sam saznao.“

Korizma je. Sama riječ korizma posuđenica je romanskoga podrijetla. U vezi je i s latinskim quadragesima. Postoji i naša prevedenica četrdesetnica. To je vrijeme odricanja, posta, pokore, priznanja svoje grješnosti, svojih grijeha, kajanja, skrušenja. To je posebno milosno vrijeme dubljeg promišljanja o Bogu, sebi i drugim ljudima. To je vrijeme pomirenja s Bogom, obraćenja. Sin Božji postao je čovjek i ostao Bog.

Isus nas poziva da često razmatramo Njegovu muku. Štoviše, u obraćanju sv. Faustini naglašava: "Najmilije mi je kada razmatraš moju pregorku muku. Sjedini sva svoja sitna trpljenja s mojom bolnom mukom da bi ona imala beskrajnu vrijednost pred mojom uzvišenošću." (Dn. 1512) Osobito smo na razmatranje Gospodinove muke pozvani u korizmeno vrijeme, a ponajviše u Velikom tjednu koji je pred nama, stoga vam donosimo činjenice koje u tome mogu pomoći.