„Neka ova korizma bude vrijeme u kojem ćeš odlučno odlučiti ići Gospodinu, kako je to rekla sv. Terezija Avilska. Neka bude vrijeme pomicanja svojih granica, umiranja sebi da bi u tebi Gospodin mogao zaživjeti. Neka ovo bude vrijeme skrovite pokore, skrovite preobrazbe, kako nas Isus u evanđelju poziva“, potaknuo nas je u korizmenom promišljanju na društvenom mrežama o. Jakov Milić, bosonogi karmelićanin.

Mnogi zamjeraju papi Franji što nije priznao nadnaravnost i ukazanja u Međugorju, nije li praksa Crkve da ne priznaje i istražuje ukazanja dok god ona traju? Kolika bi trebala biti milostinja? Na ova i druga pitanja u petak 27. rujna u emisiji HKR-a "Halo, velečasni?" odgovarao je vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci.

Post ne donosi ploda ako ga ne "zalijeva" milosrđe. Post presuši kad presuši milostinja. Milostinja je prema postu kao kiša prema zemlji. Koliko god obrađivali svoje srce, čistili tlo svoje naravi, iskorjenjivali poroke, sijali kreposti, ako ne oslobodite izvore milosrđa, vaš post neće uroditi plodom.

U pripremi za korizmu ne smijemo zanemariti Božju riječ, za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

U emisiji HKR-a "Pod križem", u utorak 17. siječnja, o trima duhovnim disciplinama: postu, molitvi i djelima ljubavi govorio je vlč. Branimir Budinski, župnik Župe sv. Josipa radnika u Gajnicama.

Crkva nas potiče u korizmeno vrijeme da kopamo duboko u nutrine svoga srca i molimo za obraćenje srca.

Post, molitva i milostinja vježbaju nas i uče krepostima u vrijeme korizme kada smo ih osobito pozvani prakticirati u svakodnevnom radu. Kako to možemo činiti i koje je značenje svakog ovog djela, možete pročitati u nastavku.