Prvo ukazanje Milosrdnog Isusa sv. Faustini zbilo se 22. veljače, na Prvu korizmenu nedjelju, što znači da se 95. obljetnica podudara s istim liturgijskim danom. Tog dana Isus je objavio da želi biti štovan pomoću slike prema prizoru koji joj je pokazao.

„Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe“, istaknuo je biskup Komarica na susretu štovatelja Božjega milosrđa u bistričkom svetištu.

Krunicu Božjega milosrđa Gospodin Isus dao je sv. Faustini Kowalskoj u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine i ublažavanja pravedne Božje srdžbe.

Slika Milosrdnog Isusa dana je na prvo javno štovanje od 26. do 28. travnja 1935. u litavskoj prijestolnici u Ostroj Brami („Oštra Vrata“).

Donosimo promišljanje o važnosti milosrdnog pogleda za koji se i sama svetica često molila.

Povijest nastanka najpoznatije slike Milosrdnog Isusa seže u vrijeme Drugog svjetskog rata kada s. Faustina više nije bila na životu, ali je u samostanu u  Łagiewnikima živio još njezin duhovnik iz Krakova isusovac o. Josef Andrasz.

Kako bi se što bolje pripremili za Božić, od 25. 11. do 24. 12. 2023. svaki će dan biti razmatranje uz krunicu Božjeg milosrđa.

Dok uresuješ zgradu, ne preziri bijednoga brata. On je dragocjeniji hram od bilo koje zidane zgrade.

Dok su katolici diljem svijeta upoznati sa Sv. Faustinom Kowalskom i njezinom povezanošću s Božjim milosrđem, mnogi možda ne znaju za način na koji je Isus s njom razgovarao o njezinu pozivu, paklu i njezinu poslanju naviještati Božje milosrđe.

Blaženi Mihael Sopoćko smatra da je slavljenje blagdana Božjeg milosrđa u liturgiji odgovor na duhovne potrebe vjernika Katoličke crkve, koja je uvijek crpila istinu iz Božje Objave, koju je stavljala pred oči vjernika kao uzor za nasljedovanje i u službi opravdanja i posvećenja.