Crkva sv. Donata, smještena uz zadarsku katedralu sv. Stošije i posred rimskog foruma simbol je grada Zadra. Riječ je o jednom od najvrjednijih spomenika predromaničkog graditeljstva na Jadranu koji na istome mjestu stoji više od jednog tisućljeća. Ta važna crkva kružnog tlocrta podignuta je u osmom stoljeću, no početkom devetog se stoljeća preuređuje i dobiva izgled koji je i danas većim dijelom sačuvan.

Najraniji primjer pobožnosti križnoga puta u nas odvijao se na malenom, danas napuštenom otočiću Daksa, ispred dubrovačke luke Gruž. Na spomen otoka Daksa mnogima od nas na pamet padaju masovna ubojstva izvršena pred kraj Drugog svjetskog rata, nemila epizoda u kojoj su skončala 44 istaknuta Dubrovčana. Ta trauma još uvijek živi u kolektivnoj memoriji grada pod Srđem, te je umanjila ranije povijesne slojeve po kojima je Daksa stoljećima bila poznata, a danas su zaboravljeni. Ove je godine Dubrovačka biskupija na čelu s apostolskim upraviteljem Matom Uzinićem križni put umjesto na Srđu, kako je to do sada bio običaj, odlučila održati upravo na Daksi. O sakralnoj baštini otočića Daksa piše povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Na prostranstvima otoka Cresa razasuto je stotinjak uglavnom ruševnih kapela. Udaljene od naseljenih mjesta i cestovnih pravaca, te su male sakralne građevine (od kojih u pravilu stoje tek zidovi) utkane u čipku creskih suhozida što se danas u pejzažu slabo vide zbog nabujale makije koja je nekada kameni otok pretvorila u zelenu šikaru. Za upoznavanje "osamljenih creskih cerkvica" potrebno je mnogo više od osnovnog i banalnog turističkog poriva putovanja na neko drugo mjesto, potrebno je proniknuti u bit krajolika koji je oblikovao mentalitete i vjere u spasenje koja je oblikovala ljude. Pripremio: povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Predstavljamo vam dio opusa velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurja Petrovića. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Pripremio: Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

U istarskoj spomeničkoj baštini posebno mjesto zauzimaju zidne slike kasnog srednjeg vijeka, ponajprije iz petnaestog stoljeća. „Istarske freske“ su gotovo pa samorazumljiva sintagma pod kojom se kriju oslici stotinu i četrdeset crkava na Poluotoku. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Upoznajte slabije poznatu prošlost otoka Suska povezanu s benediktinskim samostanom koje je ondje davno postojao, a na čijim je razvalinama nastalo mjesto i susačka župa, u sastavu osorske biskupije. Hrvatski kralj Krešimir je prije gotovo tisuću godina, 1025., darovao otok benediktincima iz jedno od najvećih europskih opatija, u Monte Cassinu, u južnoj Italiji. Susački je samostan, međutim, izgrađen gotovo pedeset godina nakon darivanja otoka, godine 1070. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

U emisiji Sakralna baština HKR-a Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci govorio je o dvije dubrovačke renesansne crkve koje su podignute kao zavjeti nakon kuge i potresa, katastrofa koje su harale gradom. Riječ je o crkvi Svetog Spasa, gotovo 500 godina staroj građevini na Stradunu i slabije poznatoj crkvi Sveti Roko u istoimenoj ulici unutar dubrovačkih zidina.

Ženski benediktinskI samostan svete Margarite u Pagu 2018. godine proslavio je 700. obljetnicu utemeljena i isto toliko neprekinutog djelovanja. Samostan je kroz svoju stoljetnu povijest bio prepoznatljiv dio života grada Paga. Koludrice su bile najranije paške učiteljice, osnovale su prvu djevojačku školu s nekoliko glavnih predmeta: čitanjem, pisanjem, kršćanskim odgojem i šivanjem čipke. Pripremio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

O Košljunu - otoku kulture i duhovnosti u emisiji Sakralna baština govorio je Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Glasovit po svojoj redovničkoj povijesti – prema kojoj Košljun nosi i svoj lokalni, alternativni naziv „Mostir“ – stoljećima predstavlja važno mjesto duhovnog života Kvarnera.

Upoznajte renesansnu katedralu u Osoru, danas mjestašcu sa svega četrdesetak stalnih stanovnika, a nekada glasovitom gradu koji u kontinuitetu postoji otprilike četiri tisuće godina. Pripremio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.