Sveti Otac o Mariji kao Bogorodici, njezinoj ulozi u povijesti spasenja te ju povezanosti s Jubilarnom godinom koja je u tijeku.

Iako je Božje stvorenje, ponizna Djevica rodila je Božjega Sina, koji se odlučio utjeloviti i preuzeti svoju ljudsku narav u krilu Blažene Djevice Marije. Budući da je rodila pravoga Boga i pravoga čovjeka, nazivamo ju Majkom Božjom i Bogorodicom.

Postavljanje jaslica u crkvama i domovima pomaže vjernicima doživjeti sve ono što se dogodilo u Betlehemu. Svaka sastavnica prikaza Kristova rođenja ima dublje značenje, a o simbolici jaslica promišljao je vlč. Ivica Cujzek u HKR-ovoj emisiji „Pod križem“.

Četiri su marijanske dogme koje Crkva predlaže kao objavljenu istinu, na temelju pisane ili predane riječi Božjoj, u obliku koji obvezuje cjelokupni kršćanski puk tako da se nijekanje takve istine proglašava krivovjerjem. Prva dogma je da je Marija Bogorodica, druga da je Marija vazda Djevica, treća da je Marija bezgrešno začeta te četvrta da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo.

O svetkovini Marije Bogorodice iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Đurice Pardona, župnika Župe Uskrsnuća Kristova i upraviteljem Župe Duha Svetoga u Čepinu.

Osam dana nakon rođenja Sina Božjega Isusa Krista, sveta Crkva katolička slavi blagdan presvete Djevice Marije Majke Božje – Bogorodice. Uistinu je pravedno i dostojno da veselje i slava Božića ne zaboravi onu iz koje je i samo preko koje je došao k nama Spasitelj svijeta.

Ova je dogma važna ne toliko zbog Marije, koliko zbog Isusa tj. pitanja njegove naravi. Je li on bio pravi čovjek i pravi Bog?