U vremenu kada se informacije šire brže nego ikad prije, sposobnost prepoznavanja i provjere dezinformacija postaje ključna vještina. Iako kritičko razmišljanje i medijska pismenost čine osnovu obrane od manipulativnih sadržaja, postoje i brojni digitalni alati koji nam u tome mogu pomoći. Ti alati omogućuju brzo pretraživanje izvora, provjeru fotografija i videozapisa, analizu internetskih stranica te otkrivanje potencijalno lažnog sadržaja.

Dezinformacije predstavljaju složen problem s ozbiljnim posljedicama za društvo. Kako bi se one prepoznale i kako bi se pojedinci, pa i društvo u cijelosti, mogli boriti protiv njih, važno je razumjeti njihove osnovne karakteristike.

Izraz „lažne vijesti“ ima dugu povijest, ali posebno je postao poznat u posljednjih desetak godina. Toliko je bio popularan da je 2017. proglašen riječju godine. Ipak, stručnjaci ga danas izbjegavaju jer previše pojednostavljuje problem i često se koristi u političke svrhe.

S ciljem objedinjavanja informacija koje su provjerene u projektima u okviru mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ kreirana je platforma Točno tako čiji rad koordinira Agencija za elektroničke medije.

Projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskog katoličkog radija i Hrvatskog društva katoličkih novinara prošao je na javnom pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti informacija u okviru mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, objavila je 4. srpnja 2023. Agencija za elektroničke medije.