Objelodanjivanjem sveučilišnog udžbenika Mediji i dezinformacije završava vrlo opsežan i slojevit dvogodišnji projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT), koji se provodio na Hrvatskom katoličkom sveučilištu uz sudjelovanje partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara, medijskog profesionalca Ivice Zadre te više pridruženih partnera kao što su hrvatske katoličke gimnazije.

U vremenu kada se informacije šire brže nego ikad prije, sposobnost prepoznavanja i provjere dezinformacija postaje ključna vještina. Iako kritičko razmišljanje i medijska pismenost čine osnovu obrane od manipulativnih sadržaja, postoje i brojni digitalni alati koji nam u tome mogu pomoći. Ti alati omogućuju brzo pretraživanje izvora, provjeru fotografija i videozapisa, analizu internetskih stranica te otkrivanje potencijalno lažnog sadržaja.

U svijetu u kojemu se (dez)informacije šire brže nego ikad, organizacije za provjeru činjenica postale su svojevrsni, kako ih neki nazivaju, čuvari javnoga prostora. Njihov rad redovito prati i analizira Duke Reporters’ Lab koji svake godine objavljuje veliko izvješće o broju organizacija za provjeru činjenica u svijetu.

Europski opservatorij za digitalne medije (eng. European Digital Media Observatoy, skraćeno EDMO) okuplja provjeravatelje činjenica, stručnjake za medijsku pismenost i znanstvenike kako bi analizirao i suzbio dezinformacije u javnom prostoru.

Sve veći izazov u borbi protiv dezinformacija postaje pojava tzv. deepfake sadržaja – zvučnih i videozapisa generiranih alatima umjetne inteligencije koji djeluju autentično, iako su u potpunosti lažni.

Paolo Cesarini, predsjednik Izvršnog odbora Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), u svom govoru o dezinformacijama u kontekstu izbora 2024./2025. naglasio je da su europske institucije i nacionalna tijela, zajedno s organizacijama civilnog društva i istraživačkim centrima poput EDMO-a, uspjela ublažiti dio rizika koje nosi širenje dezinformacija. Međutim, ističe da to ne znači kako je problem riješen, nego da je on samo promijenio svoj oblik.

Dezinformacije su u današnjem digitalnom dobu postale jedan od najvećih izazova za društvo zbog čega kritičko razmišljanje i medijska pismenost postaju neophodni alati za svakog pojedinca. U tu svrhu razvijeni su brojni edukativni materijali, priručnici i studije, od kojih svaki na svoj način pristupa ovom složenom problemu – od praktičnih vježbi za prepoznavanje manipulacija do dubinske analize političkih, ekonomskih i znanstvenih dezinformacija.

U današnje vrijeme u kojem je sve teže razlikovati istinite informacije od dezinformacija, važnu ulogu imaju projekti koji građanima pomažu razvijati medijske kompetencije.

Digitalni mediji, internetski portali i društvene mreže svakodnevno izlažu medijske korisnike velikoj količini informacija među kojima se često nalaze sadržaji koji nisu utemeljeni na istinitim činjenicama. U takvom je okružju osobito važno razvijati sposobnost kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti kako bi se smanjio negativni utjecaj dezinformacija na pojedinca, ali i na društvo. U tom procesu razvijanja medijskih kompetencija važnu ulogu mogu imati sami mediji, osobito videoigre.

S ciljem objedinjavanja informacija koje su provjerene u projektima u okviru mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ kreirana je platforma Točno tako čiji rad koordinira Agencija za elektroničke medije.