Na Veliki petak prenosimo promišljanje vlč. Antuna Japundžića o Kristovoj muci i ljubavi.

Dubrovački biskup dr. sc. Josip Maria Carević pokrenuo je 1933. godine akciju da se na brdu Srđu iznad Dubrovnika postavi spomen-križ povodom 1900 godina od Kristove muke i smrti za spas čovječanstva. Stajao je sve do Domovinskog rata kada je srušen, no njegov se blagoslov time samo proširio.

„Otajstvo križa neizostavan je dio otajstva Isusa Krista. Bez križa ne može se nasljedovati niti razumjeti Krista“, kaže svećenik dr. sc. Daniel Patafta, govoreći za Radosnu vijest o križnom putu kao pobožnosti i putu koji svi prolazimo.

Milosrdna gesta svete Veronike na Isusovom križnom putu nadahnula je čašćenje Svetoga Lica našega Otkupitelja, koje se nastavilo kroz čitavu povijest Crkve.

Kako je moguće da se Isus znojio krvavim znojem, preživio okrutno rimsko bičevanje te da mu je iz probodenog boka potekla krv i voda?

Pobožnost križnoga puta obnavlja spomen na muke što ih je božanski Otkupitelj podnio na putu od Pilatova dvora, gdje je bio osuđen na smrt, do gore Kalvarije, gdje je umro na križu za naše spasenje. Mudar tijek križnoga puta u kojemu se na uravnotežen način izmjenjuju: riječ, tišina, pjesma, procesija i meditativno zaustavljanje, pridonosi postizanju duhovnih plodova ove pobožne vježbe za koju možemo dobiti potpuni oprost.

Umirovljeni dubrovački biskup Josip Maria Carević ušutkan je prije 80 godina zbog ljubavi prema Isusu Kristu, vjeri i domovini. Do danas nisu potpuno razjašnjene okolnosti njegova ubojstva. U narodu postoje dvije predaje o putu kojim su partizani odveli biskupa, a nije poznat ni točan nadnevak njegove smrti.

Za mnoge korisnike Humanitarne udruge Savao, post nije duhovni izbor, već svakodnevna borba. Dok se mi možda odričemo jednog obroka, slatkiša ili mesa, oni se često bore s glađu, neimaštinom i zaboravom. Korizma nas ne poziva samo na osobno odricanje, već na otvaranje srca onima koji žive u stalnoj oskudici.

„Neka ova korizma bude vrijeme u kojem ćeš odlučno odlučiti ići Gospodinu, kako je to rekla sv. Terezija Avilska. Neka bude vrijeme pomicanja svojih granica, umiranja sebi da bi u tebi Gospodin mogao zaživjeti. Neka ovo bude vrijeme skrovite pokore, skrovite preobrazbe, kako nas Isus u evanđelju poziva“, potaknuo nas je u korizmenom promišljanju na društvenom mrežama o. Jakov Milić, bosonogi karmelićanin.

Jeruzalemski latinski patrijarh u poruci na početku korizme istaknuo je da „prepotentna retorika sukoba i optuživanja“ nikada ne može spriječiti Boga da ostvari pomirenje u Isusu, a kustos Svete Zemlje pridružio se pozivu na opraštanje, mir i solidarnost, podsjećajući vjernike da se na Veliki petak tradicionalno prikuplja milostinja za braću i sestre u Svetoj Zemlji.