Kako nazivamo Isusa Kraljem boli i Kraljem mučenika, jer je u svom životu trpio više nego li svi ljudi, tako nazivamo s punim pravom i Mariju Majkom boli i Kraljicom mučenika, jer je trpjela najveće boli, što ih je ikada tko mogao pretrpjeti iza muka njenoga Sina, tvrdi sv. Alfons Liguori, crkveni naučitelj.

Na blagdan Uzvišenja Svetog Križa donosimo propovijed vlč. Bruna Diklića iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Blagdanom Uzvišenja Svetog Križa zahvaljujemo na daru otkupljenja u Kristovu križu i spominjemo se kako je carica Jelena u 4. stoljeću pronašla relikviju Isusovog križa.

„Naučimo uputiti vapaj nade kada dođe čas krajnje kušnje. Ne da bismo ranili, nego da bismo se predali. Ne da bismo vikali protiv nekoga, nego da bismo otvorili srce“, pozvao je Lav XIV.

Malenost sama po sebi ne znači ništa. Ona tek dobiva snagu i smisao u veličini. Nema smisla biti samo malen niti samo velik, nego jedno i drugo. Mala Gospa je ujedno i Velika Gospa. Mali Isus je ujedno i veliki Bog. Gospa je velika jer je malena.

Sv. Ivan Marija Vianney, poznat i kao župnik arški, svoju pouku o trpljenju formulira u obliku razgovora s onima koji bi htjeli izbjeći križ, kojima objašnjava da je nošenje križa hod za Spasiteljem i put u Nebo koji treba prigrliti.

„Pogledajte kakvom nas hranom hrani. Jedna je ista hrana po kojoj se rađamo i hranimo. Kao što žena po prirodnoj sklonosti hrani svoje dijete svojim mlijekom, tako i Krist uvijek hrani svojom Krvlju one koje preporađa u sakramentu krštenja“, čitamo u službi čitanja bdjenja Velikoga petka kojima sv. Ivan Zlatousti opisuje rađanje Crkve po snazi Kristove Krvi.

Marijino majčinstvo je kroz otajstvo križa dobilo nezamislivu dimenziju: Isusova majka postala je nova Eva jer ju je Sin povezao sa svojom otkupiteljskom smrću, izvorom novog i vječnog života za svakog čovjeka koji dolazi na ovaj svijet,

Na Veliki petak prenosimo promišljanje vlč. Antuna Japundžića o Kristovoj muci i ljubavi.

Dubrovački biskup dr. sc. Josip Maria Carević pokrenuo je 1933. godine akciju da se na brdu Srđu iznad Dubrovnika postavi spomen-križ povodom 1900 godina od Kristove muke i smrti za spas čovječanstva. Stajao je sve do Domovinskog rata kada je srušen, no njegov se blagoslov time samo proširio.