Srbijanski medij B92 objavio je 3. listopada 2022. tvrdnju da je Hrvatski sabor ukinuo presudu komunističkih vlasti kardinalu Alojziju Stepincu.

Biskup Ivan Šaško predslavio je misu sa spomenom na 814 žrtava pogubljenih na stratištu Jazovki, u nedjelju 22. lipnja, kada je održan 35. spomen-pohod do te masovne grobnice na Žumberku.

Umirovljeni dubrovački biskup Josip Maria Carević ušutkan je prije 80 godina zbog ljubavi prema Isusu Kristu, vjeri i domovini. Do danas nisu potpuno razjašnjene okolnosti njegova ubojstva. U narodu postoje dvije predaje o putu kojim su partizani odveli biskupa, a nije poznat ni točan nadnevak njegove smrti.

Narod ga je volio. Bio je poznat kao revan svećenik, izvrstan vjeroučitelj, publicist, crkveni sudac i duhovnik Katoličke akcije. Nakon dolaska komunista na vlast 1945., mons. dr. sc. Dragutina Čelika, „narodni sud“ je osudio na tri godine zatvora. Taj dio njegova zatvorskog života malo je poznat jer on nije govorio o tome.

Isusovca i pjesnika Petra Pericu ubili su partizani 25. listopada 1944. jer je bio svećenik i odgajatelj mladih.

Svibanj je mjesec u kojem se hrvatski narod prisjeća desetaka tisuća svojih sunarodnjaka, koji su od svibnja 1945. skončali u različitim jamama širom bivše države. Jedna takva žrtva bio je i ugledni kapucin fra Pavao Ivakić.

Prošlog tjedna je na poljskoj televizijskoj postaji TVN24, u vlasništvu američke medijske kuće Discovery, prikazana reportaža "Franjevačka 3", što je poznata adresa Krakovske nadbiskupije.

Radovan (Rade) Jerković rodio se u Krvavcu, župa Bagalovići, 15. rujna 1900. godine od oca Stanka i majke Jele rođene Batinović. Otac mu je bio udovac i iz prvoga braka imao je kćer Maru i sina Ivana, a u braku s don Radinom majkom još četiri sina. Najstariji je bio don Rade, zatim Jozo, Jerko i Mijo. U maticama krštenih upisan je kao Radoslav, kasnije se potpisivao kao Radovan, ali najčešće kao Rade, kako su ga svi zvali.

"Jedini je Gospodin Isus zaštitnik ljudskosti svakog, baš svakog čovjeka!" Istaknuo je to sisački biskup Vlado Košić, predvodeći 8. svibnja u zagrebačkoj crkvi Svete Mati slobode misu za žrtve masovnih grobnica u Zagrebu i okolici, pobijene u svibnju 1945.

U vrijeme komunističkog totalitarizma u bivšoj državi brojni su svećenici i svećenički kandidati bili maltretirani i proganjani zbog svojih uvjerenja. Najveću žrtvu, svoj mladi život za vjernost svojoj pripadnosti Katoličkoj Crkvi i svom životnom izboru – želji i odluci da postane redovnik i svećenik u Družbi Isusovoj, podnio je Izidor Bistrović, isusovački novak, ubijen 3. prosinca 1969., dva dana uoči svoga 20. rođendana.