U srpnju 1935. godine na Mariji Bistrici dogodio se važan događaj za povijest Crkve u Hrvatskoj, ali i za cjelokupni hrvatski narod. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice drugoga našašća bistričkoga kipa, na glavu Majke Božje i Maloga Isusa zagrebački nadbiskup Antun Bauer i koadjutor Stepinac položili su krune Kraljevine Hrvatske. Koja je bila poruka toga čina?

Hrvatski narod s posebnim žarom štuje lik Majke Božje i odavna je s ljubavlju naziva Kraljicom Hrvata.

"Za vrijeme mise propovjedaonici je pristupila lijepa žena obučena u modru odjeću te je zamolila župnika da zajedno s narodom moli da joj se vrati vid. S obzirom na to da su njezine oči bile zdrave vjernici su bili prilično zbunjeni onime što je govorila. Nakon dugo vremena shvatilo se da je to bila Djevičina molba za pronalaženjem Njezina kipa."

Ususret proslavi svetkovine Majke Božje Bistričke, koja se u župi i svetištu u Mariji Bistrici slavi 13. srpnja, pročitajte tekst o kipu Majke Božje Bistričke koji se nalazi na glavnom oltaru u zagrebačkoj katedrali.

Srce bistričkog svetišta je zavjetni kip Majke Božje Bistričke koji se datira na sam kraj 15. stoljeća. Kip pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njegova tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice, rad pučkog majstora, nema veliku umjetničku vrijednost, ali je nemjerljivo njegovo vjersko i nacionalno značenje.

Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašća budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu.