Hodočasnički dan u Jeruzalemu u nedjelju 2. ožujka je za veliku hrvatsku skupinu obilježila pobožnost križnoga puta jeruzalemskim ulicama, misno slavlje u bazilici Kristova (Svetog) Groba, te sudjelovanje u Ordo Processionis, pjevanoj molitvi koju predvode franjevci svakoga dana u 16 sati.

Skupina od 260 hodočasnika iz Hrvatske, BiH i iseljeništva započela je u utorak, 25. veljače 2025. godine zahvalno hodočašće sa zavjetom za hrvatski narod povodom dovršetka izgradnje i blagoslova Kapelice hrvatskih mučenika i blaženika na Pastirskim poljanama koji će biti u subotu, 1. ožujka.

Ujutro 12. veljače oltar iz latinske kapele Kalvarije nakon restauracije vraćen je u kompleks crkve Svetog groba.

Patrijarsi i poglavari crkava u Jeruzalemu objavili su zajedničku božićnu poruku u kojoj podsjećaju na radost i sjaj Istinskog svjetla u tami i pozivaju na prekid neprijateljstava u cijeloj regiji.

Uz kamen s Kalvarije predana je pergamena, kojom se potvrđuje autentičnost „Svetog Kamena uzetog od Stijene Svetog Brda Kalvarije“.

Salezijanski bogoslovi na studiju u Jeruzalemu, u suradnji s Novom Evom, započeli su serijal videozapisa o Svetoj Zemlji. Kroz biblijsku egzegezu i snimke autentičnih lokacija, cilj im je približiti gledateljima bogatstvo Svetog pisma i otkriti duhovno značenje biblijskih mjesta.

Ovih su dana uz proslavu svetkovine svetog Franje Asiškog šesnaestorica franjevaca iz deseterih različitih zemalja položila doživotne zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti.

Slavlje Uznesenja Djevice Marije na Nebo, tijelom i dušom, započelo je u noći između 14. i 15. kolovoza u Getsemanskom vrtu, a tim se povodom molilo i za mir u svijetu.

Prema navodima znanstvenika, opkop je dubok devet metara, širok više od 30 metara i dugačak barem 70 metara. Golemi kanal koji je dijelio Davidov grad od Hramskog brda i područja prema jugu nastao je opsežnim iskapanjem kamenja.

Iza zida s grafitima u bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu skupina stručnjaka prije nekoliko godina je slučajno otkrila najveći poznati srednjovjekovni križarski oltar posvećen 1149. godine, koji je dugo smatran nestalim, piše u ponedjeljak 15. srpnja 2024. Kathpress.