Međunarodna mreža za provjeru činjenica (International Fact-Checking Network), pokrenuta 2015. godine, djeluje unutar Poynter Instituta te okuplja više od 170 organizacija za provjeru činjenica iz cijeloga svijeta s ciljem uspostavljanja zajedničkih standarda. U tu je svrhu razvijen Kodeks koji predstavlja niz obaveza kojih se organizacije koje su potpisnice kodeksa i članice navedene mreže moraju pridržavati. Kodeks se sastoji od pet ključnih načela.

Studentski list Hrvatskoga katoličkog sveučilišta „Kompas“ izišao je u veljači 2024. godine s posebnom temom „Važnost kritičke analize i borbe protiv dezinformacija“.

Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša potvrdio je 18. srpnja izbor rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića na novo mandatno razdoblje, od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2028., izvijestio je Ured za odnose s javnošću HKS-a.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu „Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija”. U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

Posljednjih se godina u akademskoj zajednici, među stručnjacima, ali i u široj javnosti, sve češće raspravlja o problemu dezinformacija. Najviše se govori o tome kako ih definirati i prepoznati, dok se nešto manje pažnje posvećuje psihološkim učincima i razlozima zbog kojih im ljudi uopće vjeruju i šire dalje. Upravo se tim pitanjem bavi Američko udruženje psihologa (APA).

Dezinformacije predstavljaju složen problem s ozbiljnim posljedicama za društvo. Kako bi se one prepoznale i kako bi se pojedinci, pa i društvo u cijelosti, mogli boriti protiv njih, važno je razumjeti njihove osnovne karakteristike.

Izraz „lažne vijesti“ ima dugu povijest, ali posebno je postao poznat u posljednjih desetak godina. Toliko je bio popularan da je 2017. proglašen riječju godine. Ipak, stručnjaci ga danas izbjegavaju jer previše pojednostavljuje problem i često se koristi u političke svrhe.

Većina hrvatskih građana dezinformacije o vjerskim temama najčešće nalazi na društvenim mrežama i internetskim portalima.

U okviru KAT projekta provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

U vremenu kada se dezinformacije šire brže nego ikad, sposobnost kritičkog promišljanja postaje ključna zaštita svakog pojedinca. Upravo su medijske kompetencije, odnosno vještina prepoznavanja pouzdanih izvora, provjere činjenica i razumijevanja digitalnog okružja, najvažniji u borbi protiv dezinformacija.