U vremenu kada se informacije šire brže nego ikad prije, sposobnost prepoznavanja i provjere dezinformacija postaje ključna vještina. Iako kritičko razmišljanje i medijska pismenost čine osnovu obrane od manipulativnih sadržaja, postoje i brojni digitalni alati koji nam u tome mogu pomoći. Ti alati omogućuju brzo pretraživanje izvora, provjeru fotografija i videozapisa, analizu internetskih stranica te otkrivanje potencijalno lažnog sadržaja.

U svijetu u kojemu se (dez)informacije šire brže nego ikad, organizacije za provjeru činjenica postale su svojevrsni, kako ih neki nazivaju, čuvari javnoga prostora. Njihov rad redovito prati i analizira Duke Reporters’ Lab koji svake godine objavljuje veliko izvješće o broju organizacija za provjeru činjenica u svijetu.

Upravo je objavljen novi broj studentskog lista Hrvatskoga katoličkog sveučilišta KOMPAS (br. 7, srpanj 2025.). Radi se o posebnom tematskom broju koji se bavi važnošću kritičke analize i borbe protiv dezinformacija.

Europski opservatorij za digitalne medije (eng. European Digital Media Observatoy, skraćeno EDMO) okuplja provjeravatelje činjenica, stručnjake za medijsku pismenost i znanstvenike kako bi analizirao i suzbio dezinformacije u javnom prostoru.

Potaknuto raznim interpretacijama pontifikata pape Franje, četvero znanstvenika je temeljem dvaju istraživanja provedenih na Hrvatskom katoličkom sveučilištu napisalo stručni tekst o doživljaju pokojnog Pape u očima hrvatskih vjernika.

Sve veći izazov u borbi protiv dezinformacija postaje pojava tzv. deepfake sadržaja – zvučnih i videozapisa generiranih alatima umjetne inteligencije koji djeluju autentično, iako su u potpunosti lažni.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje 7. srpnja 2025. izdala je dopusnicu Hrvatskom katoličkom sveučilištu za izvođenje sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstvo.

Paolo Cesarini, predsjednik Izvršnog odbora Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), u svom govoru o dezinformacijama u kontekstu izbora 2024./2025. naglasio je da su europske institucije i nacionalna tijela, zajedno s organizacijama civilnog društva i istraživačkim centrima poput EDMO-a, uspjela ublažiti dio rizika koje nosi širenje dezinformacija. Međutim, ističe da to ne znači kako je problem riješen, nego da je on samo promijenio svoj oblik.

Istražujući dezinformacije o vjerskim temama u medijima, uočili smo da su dezinformacije vrlo često usmjerene prema crkvenim velikodostojnicima koji zbog svoje službe u Crkvi privlače pozornost javnosti.

Projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ (2023. – 2025.), predvidio je i edukaciju o povećanju prometa na webu, koja je održana 8. srpnja 2025. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.