Kako bi  izbjegli poslovne modele koji unovčuju dezinformacije, osnivači GDI-ja prepoznali su da komercijalne tvrtke, istraživači i kreatori politika trebaju pristup neovisnim ocjenama rizika od dezinformacija u određenim medijima.

Studentski list Hrvatskoga katoličkog sveučilišta „Kompas“ izišao je u veljači 2024. godine s posebnom temom „Važnost kritičke analize i borbe protiv dezinformacija“.

Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama. 

Ponekad se ljudi sjete da su određenu informaciju negdje pročitali, ali se ne sjećaju da je izvor bio neki neprovjereni portal ili pak ispravak koji je informaciju razotkrio kao netočnu. Učestalo izlaganje takvim sadržajima može povećati osjećaj da su pogrešne informacije zapravo istinite. Ponavljanje stvara percepciju grupnog konsenzusa koji može rezultirati kolektivnim pogrešnim pamćenjem.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu „Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija”. U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

Posljednjih se godina u akademskoj zajednici, među stručnjacima, ali i u široj javnosti, sve češće raspravlja o problemu dezinformacija. Najviše se govori o tome kako ih definirati i prepoznati, dok se nešto manje pažnje posvećuje psihološkim učincima i razlozima zbog kojih im ljudi uopće vjeruju i šire dalje. Upravo se tim pitanjem bavi Američko udruženje psihologa (APA).

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.

Dezinformacije predstavljaju složen problem s ozbiljnim posljedicama za društvo. Kako bi se one prepoznale i kako bi se pojedinci, pa i društvo u cijelosti, mogli boriti protiv njih, važno je razumjeti njihove osnovne karakteristike.

"U novinarstvu postoje četiri grijeha, a prvi je dezinformacija", kaže papa Franjo. Zabrinjavaju ga manipulacije onih koji "šire lažne vijesti nastojeći tako utjecati na javno mišljenje". Što su dezinformacije i kako nastaju? Zašto nasjedamo na dezinformacije? Postoje li razdoblja ili situacije kada se dezinformacije posebno brzo šire (izbori, ratovi, pandemija)? Na ta i mnoga druga pitanja u HKR-ovoj emisiji "S druge strane ogledala" odgovarala je dr. sc. Leali Osmančević.

U sklopu projekta "Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama" održana je 15. travnja u zgradi HBK edukacija za novinare. O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi sa Sveučilišnoga odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.