Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama. 

Ponekad se ljudi sjete da su određenu informaciju negdje pročitali, ali se ne sjećaju da je izvor bio neki neprovjereni portal ili pak ispravak koji je informaciju razotkrio kao netočnu. Učestalo izlaganje takvim sadržajima može povećati osjećaj da su pogrešne informacije zapravo istinite. Ponavljanje stvara percepciju grupnog konsenzusa koji može rezultirati kolektivnim pogrešnim pamćenjem.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu „Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija”. U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.

"U novinarstvu postoje četiri grijeha, a prvi je dezinformacija", kaže papa Franjo. Zabrinjavaju ga manipulacije onih koji "šire lažne vijesti nastojeći tako utjecati na javno mišljenje". Što su dezinformacije i kako nastaju? Zašto nasjedamo na dezinformacije? Postoje li razdoblja ili situacije kada se dezinformacije posebno brzo šire (izbori, ratovi, pandemija)? Na ta i mnoga druga pitanja u HKR-ovoj emisiji "S druge strane ogledala" odgovarala je dr. sc. Leali Osmančević.

U sklopu projekta "Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama" održana je 15. travnja u zgradi HBK edukacija za novinare. O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi sa Sveučilišnoga odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Europski parlament kada govori o taktikama takvih dezinformiranja navodi kako se šire lažne ili krivo prezentirane informacije  s namjerom obmanjivanja javnosti i stvaranja zbunjenosti kako se više ne bi mogla jasno razlikovati istina od laži. Kroz polarizaciju mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta koja za cilj imaju ušutkivanje umjerenih stajališta i onemogućavanje demokratske rasprave, a kroz narative o prijevarama i nepravilnostima nastoji se stvoriti nepovjerenje prema institucijama, zbunjenost i kaos.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.

Za projekt "Glas istine" piše Neno Kužina, član Hrvatskog društva katoličkih novinara.