Europski parlament kada govori o taktikama takvih dezinformiranja navodi kako se šire lažne ili krivo prezentirane informacije  s namjerom obmanjivanja javnosti i stvaranja zbunjenosti kako se više ne bi mogla jasno razlikovati istina od laži. Kroz polarizaciju mišljenja jačaju se najekstremnija stajališta koja za cilj imaju ušutkivanje umjerenih stajališta i onemogućavanje demokratske rasprave, a kroz narative o prijevarama i nepravilnostima nastoji se stvoriti nepovjerenje prema institucijama, zbunjenost i kaos.

Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Djeca su u današnje digitalno doba uronjena u svijet informacija i različitih medijskih sadržaja koji vrlo lako postaju dijelom njihove svakodnevice. Ipak, zbog velike količine informacija, često se suočavaju s izazovima provjere i procjene točnosti i kvalitete svake informacije i sadržaja kojim su izloženi. Upravo je to jedan od glavnih razloga za poticanje i osnaživanje vještina digitalnih pismenosti, posebice kada je riječ o kritičkom vrednovanju i izgradnji kritičkog mišljenja kod djece.

Za projekt "Glas istine" piše Neno Kužina, član Hrvatskog društva katoličkih novinara.

U medijima, ako se neku osobu želi „degradirati“, vijest o toj osobi će se objaviti (više puta) u kontekstu u kojem se govori o korupciji ili raznim skandalima. Takav je način djelovanja efikasan budući da medijski konzumenti nisu toliko zainteresirani i gotovo rijetko provode „kontrolu“ informacija, već redovito njihovu pozornost zaokuplja sama „priča“ i njezin kontekst. Unutar takve logike djelovanja postaje veoma važan način na koji je neka informacija plasirana, koliko puta je bila podijeljena, odnosno „lajkana“, a dodatni element predstavlja i to da takvu informaciju dobivamo od osoba u koje imamo povjerenje.

Osobne preferencije, interesi i očekivanja odlučujući su u izboru informacija i mrežnih stranica kao i u izboru grupa u digitalnom okruženju. Birajući krugove istomišljenika gotovo se dobiva dojam da sudionici takve komunikacije žele osluškivati „vlastiti eho“ što zapravo pogoduje potvrdi vlastitih uvjerenja. Logici takvoga izabira doprinose i tražilice jer algoritmi pretraživanja, poput onih koje koristi Google, informacije prilagođavaju polazeći od potreba i kontakata korisnika na društvenim mrežama. Zato će često filtrirani sadržaji koji nam se nude predstavljati stvarnost koja je personalizirana i prilagođena našim interesima.

Znate li kako prepoznati vjerodostojne informacije? Kako razlikovati pouzdane od nepouzdanih izvora? Jesu li fotografije i audio-vizualni sadržaji uvijek vjerna preslika stvarnosti? Kako pronaći kvalitetne medije i medijske sadržaje? Gdje pronaći točne i provjerene informacije, osobito o vjerskim temama? Prenose li i vjerski portali netočne i nepotpune informacije? Znate li razliku između dezinformacija i misinformacija? Sve su to samo neka od pitanja kojima će se baviti projekt Kritička Analiza dezinformacija o vjerskim Temama, odnosno skraćeno KAT, koji od rujna 2023. zajednički provode Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski katolički radio te Hrvatsko društvo katoličkih novinara.

Nakon dvije godine priča o navodnim masovnim grobnicama domorodačke djece u domovima diljem Kanade, niz nedavnih iskapanja na sumnjivim mjestima nije otkrio ljudske ostatke.

Porast broja lažnih vijesti, različite manipulacije u medijima i na društvenim mrežama i borba za istinu neke su od tema o kojima je bilo riječi u Argumentima Hrvatskoga katoličkog radija u utorak, 29. siječnja. Povod emisiji bile su navodne kompromitirajuće fotografije ministra Tolušića.