Dezinformacije nažalost postaju kruh naš svagdanji koji nam se servira putem medija. Kako bismo ih što manje konzumirali trebamo upoznati vrste i oblike, alate za provjeru. Osim toga vrlo je važno spriječiti zloupotrebu osobnih podataka do kojih najčešće dolazi jer smo povjerovali dezinformacijama.
U medijima, ako se neku osobu želi „degradirati“, vijest o toj osobi će se objaviti (više puta) u kontekstu u kojem se govori o korupciji ili raznim skandalima. Takav je način djelovanja efikasan budući da medijski konzumenti nisu toliko zainteresirani i gotovo rijetko provode „kontrolu“ informacija, već redovito njihovu pozornost zaokuplja sama „priča“ i njezin kontekst. Unutar takve logike djelovanja postaje veoma važan način na koji je neka informacija plasirana, koliko puta je bila podijeljena, odnosno „lajkana“, a dodatni element predstavlja i to da takvu informaciju dobivamo od osoba u koje imamo povjerenje.
Osobne preferencije, interesi i očekivanja odlučujući su u izboru informacija i mrežnih stranica kao i u izboru grupa u digitalnom okruženju. Birajući krugove istomišljenika gotovo se dobiva dojam da sudionici takve komunikacije žele osluškivati „vlastiti eho“ što zapravo pogoduje potvrdi vlastitih uvjerenja. Logici takvoga izabira doprinose i tražilice jer algoritmi pretraživanja, poput onih koje koristi Google, informacije prilagođavaju polazeći od potreba i kontakata korisnika na društvenim mrežama. Zato će često filtrirani sadržaji koji nam se nude predstavljati stvarnost koja je personalizirana i prilagođena našim interesima.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?