Studentski list Hrvatskoga katoličkog sveučilišta „Kompas“ br. 7 izišao je u srpnju 2025. godine s posebnom temom „Važnost kritičke analize i borbe protiv dezinformacija“.

Objelodanjivanjem sveučilišnog udžbenika Mediji i dezinformacije završava vrlo opsežan i slojevit dvogodišnji projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT), koji se provodio na Hrvatskom katoličkom sveučilištu uz sudjelovanje partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara, medijskog profesionalca Ivice Zadre te više pridruženih partnera kao što su hrvatske katoličke gimnazije.

U vremenu kada se informacije šire brže nego ikad prije, sposobnost prepoznavanja i provjere dezinformacija postaje ključna vještina. Iako kritičko razmišljanje i medijska pismenost čine osnovu obrane od manipulativnih sadržaja, postoje i brojni digitalni alati koji nam u tome mogu pomoći. Ti alati omogućuju brzo pretraživanje izvora, provjeru fotografija i videozapisa, analizu internetskih stranica te otkrivanje potencijalno lažnog sadržaja.

U svijetu u kojemu se (dez)informacije šire brže nego ikad, organizacije za provjeru činjenica postale su svojevrsni, kako ih neki nazivaju, čuvari javnoga prostora. Njihov rad redovito prati i analizira Duke Reporters’ Lab koji svake godine objavljuje veliko izvješće o broju organizacija za provjeru činjenica u svijetu.

Sve veći izazov u borbi protiv dezinformacija postaje pojava tzv. deepfake sadržaja – zvučnih i videozapisa generiranih alatima umjetne inteligencije koji djeluju autentično, iako su u potpunosti lažni.

Paolo Cesarini, predsjednik Izvršnog odbora Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), u svom govoru o dezinformacijama u kontekstu izbora 2024./2025. naglasio je da su europske institucije i nacionalna tijela, zajedno s organizacijama civilnog društva i istraživačkim centrima poput EDMO-a, uspjela ublažiti dio rizika koje nosi širenje dezinformacija. Međutim, ističe da to ne znači kako je problem riješen, nego da je on samo promijenio svoj oblik.

Istražujući dezinformacije o vjerskim temama u medijima, uočili smo da su dezinformacije vrlo često usmjerene prema crkvenim velikodostojnicima koji zbog svoje službe u Crkvi privlače pozornost javnosti.

U okviru projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ edukacije i sustavne analize kritičke pismenosti unutar vjerskog diskursa imaju osobitu važnost u širenju dezinformacija o vjerskim temama u Hrvatskoj, osobito s obzirom na sveprisutne medijske izazove i potrebe (o)čuvanja vjerodostojnosti vjerskog dijaloga u medijskom diskursu i posljedično u javnom prostoru. Vjerski diskurs često je meta dezinformacija, što može dovesti i do pogrešnih interpretacija, predrasuda i društvenih podjela. Stoga je razvoj kritičke medijske pismenosti ključni mehanizam u razumijevanju i odgovornom sudjelovanju u polemikama o vjerskim pitanjima.

Papa Franjo često je u svojim obraćanjima novinarima govorio o dezinformacijama koje je nazivao jednim od grijeha novinarstva te je pozivao novinare, ali i sve vjernike katolike da se aktivno uključe u njihovo suzbijanje i prepoznavanje. I u svojoj posljednjoj poruci u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija 2025. godine, papa Franjo piše o „vremenu obilježenom dezinformacijom i polarizacijom“ napominjući da „nekoliko centara moći“ kontrolira veliku količinu informacija.

Dezinformacije su u današnjem digitalnom dobu postale jedan od najvećih izazova za društvo zbog čega kritičko razmišljanje i medijska pismenost postaju neophodni alati za svakog pojedinca. U tu svrhu razvijeni su brojni edukativni materijali, priručnici i studije, od kojih svaki na svoj način pristupa ovom složenom problemu – od praktičnih vježbi za prepoznavanje manipulacija do dubinske analize političkih, ekonomskih i znanstvenih dezinformacija.