U vremenu kada se informacije šire brže nego ikad prije, sposobnost prepoznavanja i provjere dezinformacija postaje ključna vještina. Iako kritičko razmišljanje i medijska pismenost čine osnovu obrane od manipulativnih sadržaja, postoje i brojni digitalni alati koji nam u tome mogu pomoći. Ti alati omogućuju brzo pretraživanje izvora, provjeru fotografija i videozapisa, analizu internetskih stranica te otkrivanje potencijalno lažnog sadržaja.

O uporabi alata za prepoznavanje lažnih informacija s doc. dr. sc. Lukom Šikićem razgovarala je doc. dr. sc. Katica Knezović u okviru sudjelovanja u projektu „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ čiji je nositelj Hrvatsko katoličko sveučilište, s partnerima Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i medijskim profesionalcem Ivicom Zadrom, te više pridruženih partnera, a projektne se aktivnosti odvijaju od 1. rujna 2023. do 31. kolovoza 2025.

Dezinformacije predstavljaju složen problem s ozbiljnim posljedicama za društvo. Kako bi se one prepoznale i kako bi se pojedinci, pa i društvo u cijelosti, mogli boriti protiv njih, važno je razumjeti njihove osnovne karakteristike.

Nakon nedavne smrti i pokopa pape Franje, kao glavna crkvena tema svakako se nameću konklave, odnosno izbor Papina nasljednika. Kada će se održati skori papinski izbori u Vatikanu? Tko bi se mogao u njih umiješati? Koje će trikove koristiti oni koji žele pokušati manipulirati kardinalima u doba lažnih vijesti i umjetne inteligencije? To su samo neka od mnogobrojnih pitanja koja se nameću ovih dana.

Izraz „lažne vijesti“ ima dugu povijest, ali posebno je postao poznat u posljednjih desetak godina. Toliko je bio popularan da je 2017. proglašen riječju godine. Ipak, stručnjaci ga danas izbjegavaju jer previše pojednostavljuje problem i često se koristi u političke svrhe.

U okviru projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“, jedna od predviđenih aktivnosti u fazi operacionalizacije Projekta, odnosno, njegov nastavak je i pokretanje izbornog predmeta Mediji i dezinformacije te izrada istoimenog sveučilišnoga udžbenika, čije je pisanje trenutačno u fazi realizacije.

Dezinformacije i misinformacije, odnosno proizvodnja lažnih vijesti bez ili s namjerom, prvi se put pojavljuju u Izvješću o globalnim rizicima 2024. Svjetskog ekonomskog foruma i to na vrhu od deset najvećih čimbenika rizika za društveni i gospodarski razvoj.

Čak i blago iskrivljavanje istine može imati opasne učinke, upozorio je papa Franjo u poruci svijetu medija 2018. godine, a u ovome članku Neno Kužina osvrće se na nekoliko izjava crkvenih ljudi o dezinformacijama i njihovim posljedicama za Crkvu i društvo.

Poticaji pape Franje, upućeni novinarima, kako se odnositi prema dezinformacijama, prema njihovim tvorcima i žrtvama.

Kako bi  izbjegli poslovne modele koji unovčuju dezinformacije, osnivači GDI-ja prepoznali su da komercijalne tvrtke, istraživači i kreatori politika trebaju pristup neovisnim ocjenama rizika od dezinformacija u određenim medijima.