Nakon nedavne smrti i pokopa pape Franje, kao glavna crkvena tema svakako se nameću konklave, odnosno izbor Papina nasljednika. Kada će se održati skori papinski izbori u Vatikanu? Tko bi se mogao u njih umiješati? Koje će trikove koristiti oni koji žele pokušati manipulirati kardinalima u doba lažnih vijesti i umjetne inteligencije? To su samo neka od mnogobrojnih pitanja koja se nameću ovih dana.

U okviru projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“, jedna od predviđenih aktivnosti u fazi operacionalizacije Projekta, odnosno, njegov nastavak je i pokretanje izbornog predmeta Mediji i dezinformacije te izrada istoimenog sveučilišnoga udžbenika, čije je pisanje trenutačno u fazi realizacije.

Dezinformacije i misinformacije, odnosno proizvodnja lažnih vijesti bez ili s namjerom, prvi se put pojavljuju u Izvješću o globalnim rizicima 2024. Svjetskog ekonomskog foruma i to na vrhu od deset najvećih čimbenika rizika za društveni i gospodarski razvoj.

Čak i blago iskrivljavanje istine može imati opasne učinke, upozorio je papa Franjo u poruci svijetu medija 2018. godine, a u ovome članku Neno Kužina osvrće se na nekoliko izjava crkvenih ljudi o dezinformacijama i njihovim posljedicama za Crkvu i društvo.

Poticaji pape Franje, upućeni novinarima, kako se odnositi prema dezinformacijama, prema njihovim tvorcima i žrtvama.

Kako bi  izbjegli poslovne modele koji unovčuju dezinformacije, osnivači GDI-ja prepoznali su da komercijalne tvrtke, istraživači i kreatori politika trebaju pristup neovisnim ocjenama rizika od dezinformacija u određenim medijima.

Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama. 

Ponekad se ljudi sjete da su određenu informaciju negdje pročitali, ali se ne sjećaju da je izvor bio neki neprovjereni portal ili pak ispravak koji je informaciju razotkrio kao netočnu. Učestalo izlaganje takvim sadržajima može povećati osjećaj da su pogrešne informacije zapravo istinite. Ponavljanje stvara percepciju grupnog konsenzusa koji može rezultirati kolektivnim pogrešnim pamćenjem.

Šesti broj studentskog lista Hrvatskog katoličkog sveučilišta ima posebnu temu "Važnost i kritičke analize i borbe protiv dezinformacija". U uvodniku uredništvo napominje da je riječ o posebnom broju koji se objavljuje u sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” koji provodi Odjel za komunikologiju HKS-a s partnerima.

Dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je pristiglo tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.