„Drugačije se živi ljudski život, postavljaju društveni ciljevi i vrednote, ako je na početku tjedna naznaka Kristove pobjede nad smrću ili ako je na početku tjedna radni dan, s težištem na ljudskome naporu i proizvodnji“, istaknuo je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u misi vazmenog bdjenja u Župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici.

Obveza pohađanja mise nedjeljom za katolika nije samo stvar dužnosti, već odražava temeljnu vjeru u stvarnu Kristovu prisutnost u Euharistiji, a poštivanjem odmora na Dan Gospodnji katolici potvrđuju dostojanstvo ljudskog rada, priznajući svoju ovisnost o Božjoj providnosti.

Budući da je u našoj prirodi potreba da radimo, rad se može posvetiti i učiniti svetim. Dan posvećen Bogu nije dan rada nego dan odmora.

Svetost nedjelje je znak zahvalnosti i odanosti čovjeka prema dobroti Stvoritelja i njegove brige za sve stvoreno, a posebno za čovjeka vjernika.

Je li Katolička Crkva izmislila nedjelju kao dan Gospodnji? Je li car Konstantin pružio kršćanima dan odmora? Zašto kao kršćani slavimo nedjelju, iako u Bibliji zaista piše da je subota dan Gospodnji? Pročitajte objašnjenje i odgovore vlč. Roberta Šretera, župnika župe sv. Mirka u Šestinama u Zagrebu.

Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji priredio je tekstove Slavlja Dana Gospodnjega u obitelji u zapriječenosti sudjelovanja na misi za Četvrtu korizmenu nedjelju, 22. ožujka 2020.

Božja suverenost i čovjekova sloboda i oslobođenje od bilo kojih prisila. Svi su propisi i zapovijedi za Isusa samo pomagala, ceste i prohodni putovi koji vode u konačnu slobodu, beskrajna prostranstva, Božje perivoje.