Vjera nije svima dana od rođenja i brojne su osobe u potrazi za Bogom. Takav put prošao je i stiški opat Maksimilijan File, koji vodi najstariji cistercitski samostan u Sloveniji i jedini koji danas djeluje u toj zemlji. Samostan je i danas važno vjersko, kulturno i gospodarsko središte Kranjske. U duhu monaškog pravila moli i radi svi članovi zajednice rade u poljoprivredi, njeguju tradiciju izrade biljnih pripravaka i nastoje biti samoodrživi, a njihov samostan je duhovna oaza i odredište brojnih tragatelja za duhovnim rastom.

Molitva je prvi temelj cistercitskog monaškog života. Cisterciti se više puta na dan okupljaju u crkvi na koralno pjevanje časoslova – službe časova. Rad prvih cistercita u srednjem vijeku bio je ispunjen teškim fizičkim poslovima na polju i u šumi. Bilo je i takvih koji su se bavili pisanjem i naukom.

"Počeo sam se sve više tražiti, ali više ne u samoostvarenju vlastitim snagama, nego sam se počeo tražiti u Kristu, čitajući i meditirajući riječ Božju u Svetom pismu i u mnogim djelima koja su mi prenosila iskustva nasljedovanja Krista. I tu sam rekao 'da' svom pozivu – želim živjeti i svjedočiti samo Krista". Pročitajte snažno svjedočanstvo odgovora na Božji poziv cistercita Henricusa Damjanovića.

Virtualna stvarnost, uz prezentaciju od 360 stupnjeva, otvara vrata koja su redovito zatvorena za posjetitelje i pokazuje mnoštvo umjetničkog i kulturnog blaga samostana Svetog Križa u Beču.

Blagdan je sv. Bernarda iz Clairvauxa. Taj je Božji ugodnik posebno doprinio širenju cistercita (lat. Ordo cisterciensis), reformiranog ogranka benediktinskog reda sa strogim redovničkim pravilima. Osnovao ga je Robert de Molesmes 1098. u francuskom samostanu Cîteauxu (lat. Cistercium). Cisterciti žive asketskim životom, oskudno se hrane i bave različitim zanatima. Nose bijeli habit i crni škapular. Od njih se kasnije odcjepljuju još stroži redovi: feuillanti i trapisti.