Crkve vjeruje da je Blažena Djevica Marija bez grijeha istočnog začeta, Bogorodica, vazda Djevica, na Nebo uznesena te je zazivamo kao Majku Crkve. Sveti Ivan Henrik Newman nakon svog obraćenja u pismima je poučavao druge o svetosti Isusove i naše Majke Marije.

Iako je Božje stvorenje, ponizna Djevica rodila je Božjega Sina, koji se odlučio utjeloviti i preuzeti svoju ljudsku narav u krilu Blažene Djevice Marije. Budući da je rodila pravoga Boga i pravoga čovjeka, nazivamo ju Majkom Božjom i Bogorodicom.

Crkva ove godine svetkovinu Bezgrješnog začeća iznimno slavi na današnji dan, jer ove godine prednost u redu liturgijskih slavlja ima Druga nedjelja došašća.

Blagdan Bezgrešnog začeća utemeljio je papa Siksto IV. 1476. g., a dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854. g.

Izraz "Bogorodica" potekao je iz kristološkog pitanja jedinstva dvije naravi u Kristu.

Teologija nas uči da je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva.

Slušajući nauk o Marijinu djevičanstvu, često smo zadovoljni objašnjenjem o čudesnosti Isusova začeća. Ipak, doktrina ide dalje od ove puke činjenice, baveći se njegovim rođenjem i Marijinim stanjem nakon Isusova rođenja. Kako Katekizam kaže: “Produbljenje vjere u djevičansko materinstvo dovelo je Crkvu da ispovjedi stvarno i trajno Marijino djevičanstvo i u porodu Sina Božjega postalog čovjekom.” (br. 499)