„Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe“, istaknuo je biskup Komarica na susretu štovatelja Božjega milosrđa u bistričkom svetištu.

Krunicu Božjega milosrđa Gospodin Isus dao je sv. Faustini Kowalskoj u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine i ublažavanja pravedne Božje srdžbe.

U podnevnom nagovoru Papa se osvrnuo na najplodonosniji način ulaganja vlastitog života: ne propustiti priliku za ljubav - u obitelji, župi, školi i na radnim mjestima - sa spremnošću i osjetljivošću jednih na druge.

Na blagdan sv. Ćirila i Metoda u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu s. Marina Makar i s. Marijela Nikolić položile su svoje doživotne zavjete.

Zanimljiva je to slika: sveti Petar na vratima raja, drži svežanj ključeva, jedan označen kao „ulazna vrata“, drugi kao „stražnja“. Ipak, kao što to često biva s trajnim kršćanskim simbolima, istina je dublja - i daleko ozbiljnija.

Sestru Faustinu Kowalsku svetom je proglasio papa Ivan Pavao II. 30. travnja 2000. godine čime je postala prva proglašena svetica u novom tisućljeću.

Oko tri i pol tisuće vjernika hodočastilo je u godini Redovnog jubileja u Svetište Božjeg milosrđa u Ovčari kod Đakova, na proslavu svetkovine Božjeg milosrđa, na Bijelu nedjelju, 27. travnja, kada se ujedno slavila 15. obljetnica svetišta.

Filipini su 27. travnja ove godine ušli u povijest. Na Nedjelju Božjeg milosrđa, postali su prva nacija na svijetu koja se u potpunosti posvetila Isusu kroz Božje milosrđe.

„Može li čovjek biti milosrdan ili je to pridržano samo Bogu?“, pita se vlč. Nikola Kaurin u propovijedi na Nedjelju Božjeg milosrđa.

Slika Milosrdnog Isusa dana je na prvo javno štovanje od 26. do 28. travnja 1935. u litavskoj prijestolnici u Ostroj Brami („Oštra Vrata“).