Kako moliti krunicu Božjeg milosrđa?
Krunicu Božjega milosrđa Gospodin Isus dao je sv. Faustini Kowalskoj u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine i ublažavanja pravedne Božje srdžbe.
Krunicu Božjega milosrđa Gospodin Isus dao je sv. Faustini Kowalskoj u Vilniusu, 13. i 14. rujna 1935. godine, kao molitvu zadovoljštine i ublažavanja pravedne Božje srdžbe.
U podnevnom nagovoru Papa se osvrnuo na najplodonosniji način ulaganja vlastitog života: ne propustiti priliku za ljubav - u obitelji, župi, školi i na radnim mjestima - sa spremnošću i osjetljivošću jednih na druge.
Na blagdan sv. Ćirila i Metoda u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu s. Marina Makar i s. Marijela Nikolić položile su svoje doživotne zavjete.
Zanimljiva je to slika: sveti Petar na vratima raja, drži svežanj ključeva, jedan označen kao „ulazna vrata“, drugi kao „stražnja“. Ipak, kao što to često biva s trajnim kršćanskim simbolima, istina je dublja - i daleko ozbiljnija.
Sestru Faustinu Kowalsku svetom je proglasio papa Ivan Pavao II. 30. travnja 2000. godine čime je postala prva proglašena svetica u novom tisućljeću.
Oko tri i pol tisuće vjernika hodočastilo je u godini Redovnog jubileja u Svetište Božjeg milosrđa u Ovčari kod Đakova, na proslavu svetkovine Božjeg milosrđa, na Bijelu nedjelju, 27. travnja, kada se ujedno slavila 15. obljetnica svetišta.
Filipini su 27. travnja ove godine ušli u povijest. Na Nedjelju Božjeg milosrđa, postali su prva nacija na svijetu koja se u potpunosti posvetila Isusu kroz Božje milosrđe.
„Može li čovjek biti milosrdan ili je to pridržano samo Bogu?“, pita se vlč. Nikola Kaurin u propovijedi na Nedjelju Božjeg milosrđa.
Slika Milosrdnog Isusa dana je na prvo javno štovanje od 26. do 28. travnja 1935. u litavskoj prijestolnici u Ostroj Brami („Oštra Vrata“).
Tema milosrđa draga je evanđelistu Luki. U evanđeoskom ulomku IV. korizmene nedjelje milosrđe je glavna karakterna osobina i pokretač djelovanja oca koji ima dva sina. I dok smo često ovaj tekst iz 15. poglavlja Lukina evanđelja nazivali i razumijevali kao prispodobu o izgubljenom sinu, pažljivo slušanje i razmatranje toga teksta otkriva nam da je u njemu više riječ o milosrdnom ocu koji je središnja figura prispodobe.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?