Dvanaesti Nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa održat će se u subotu 18. listopada 2025. u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. U ovoj Svetoj godini na poseban način zahvalit će se Bogu za dar Krunice Božjega milosrđa kao i za 120. obljetnicu rođenja Tajnice Božjega milosrđa, sv. Faustine Kowalske.

Sestra Józefa Schindler se, unatoč godinama, jako dobro sjeća sestre Faustine Kowalske, apostolice Božjega milosrđa. „Sestra Faustina puno mi je toga objasnila. Iz tih susreta ponijela sam potrebu truditi se iznad svega oko svoje vjere“, istaknula je.

Na treću vazmenu nedjelju iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Patrika Križanca. „Bog nas ljubi i želi da mu uzvratimo tu ljubav. Ljubi nas ne zbog sebe, već zbog nas. Nismo potrebni Bogu. Bog je sam sebi dostatan, no mi smo potrebiti Boga u apsolutnom smislu“, istaknuo je.

Donosimo vam jednu od kateheza u godini zahvale za sliku Milosrdnog Isusa i njen dnevnik, koje pripremaju sestre Milosrdnog Isusa.

Ako posjedujemo bar mrvu zdravog razuma, lako primjećujemo kako su nazori koje nam nudi ovaj svijet sami po sebi kontradiktorni. Nemogućnost začeća smatra se općenito teškom bolešću. Svjesno ili nesvjesno nanošenje štete plodnosti je kažnjivo. Neplodnost, kao posljedica djelovanja čimbenika vezanih uz posao ili kao posljedica nesretnog slučaja, tretira se kao invalidnost.

Mnogi koji se bave istraživanjem istočnjačkih kultura ističe da je joga u svojim temeljima uronjena u svijet bogova i duhova i zasniva se na prizivanju njihove prisutnosti (što može dovesti do opsjednutosti!), a posebna držanja tijela i pozicije u jogi posvećene su raznim božanstvima. Geste i vježbe u okviru joge ne mogu dakle biti duhovno neutralne. Vježbanjem joge (makar ne uvijek svjesno) otvaramo se djelovanju zlih duhova i bivamo uvučeni u svojevrsno idolopoklonstvo i poganstvo (usp. Izl 23, 24).

U povodu 20. obljetnice posvete svijeta Božjemu milosrđu (17. kolovoza 2002.) prenosimo u cijelosti homiliju koju je tom prigodom izrekao sv. Ivan Pavao II. u Svetištu Božjeg milosrđa u Łagiewnikiju u Krakovu.

Donosimo deseto razmatranje u Godini priprave za svečanu obnovu Posvete svijeta Božjemu milosrđu (22. 10. 2021. – 22. 10. 2022.) za 22. srpnja 2022.

Terezija Martin je odrastala zadnjih desetljeća 19. stoljeća kada je bilo snažno prisutno štovanje Božanskog Srca Isusova. Karmelićanski samostan u koji je Terezija ušla bio je također posvećen Presvetom Srcu. Godine 1887. Terezija je sudjelovala u hodočašću u Rim koji je imao za cilj očitovati vjernost francuske Crkve osporavanom Papi Leonu XIII povodom njegovog svećeničkog jubileja. Prije nego što su ostavili Paris hodočasnici su se posvetili Presvetom Srcu u kripti nedovršene Bazilike Presvetog Srca na Montmartreu. Terezija je kasnije poslala svoju zlatnu narukvicu da čini dio velike monstrance u Bazilici. Također je poput drugih hodočasnika nosila zlatnu medalju Presvetog Srca.

Čistom manipulacijom moglo bi se stoga smatrati pozivanje na kršćansko milosrđe ako je cilj zahtjeva za pomilovanjem dvojice pravomoćno osuđenih nekadašnjih dužnosnika jugoslavenske obavještajne službe dio plana destabilizacije sadašnje vlasti, ili ako je to politička akrobacija za njezino učvršćivanje u odnosu na neke kadrovske neuspjehe.