U organizaciji Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa i Hrvatske provincije karmelićanki Božanskog Srca Isusova relikvije sv. Male Terezije i sv. roditelja Ljudevita i Azelije Martin obići će Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju u svibnju 2026.

Konvoj „Bijeli put“ uspio je; probio se do Nove Bile i Bosne Srebrene, do tog najugroženijeg dijela hrvatskog naroda i prostora. Ti veličanstveni ratnici bez oružja, poput Ante Vlaića, prošavši istinsku kalvariju donijeli su tom dijelu našeg naroda pomoć, ali i novu nadu u budućnost i opstojnost.

„Prvo je došla velika oluja, onda blagi vjetar, pa na koncu tišina“, rekao je imenovani vojni ordinarij u BiH Miro Relota na objavi svoga biskupskog imenovanja u Sarajevu, o tomu kako je primio to saznanje.

Papa Lav XIV. je na spomendan Prikazanja Blažene Djevice Marije, u petak 21. studenoga 2025. imenovao fra Miru Martina Relotu vojnim ordinarijem u Bosni i Hercegovini.

Nadbiskup Tomo Vukšić osvrnuo se na 30. obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma prilikom 94. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Svečanost posvete prve crkve blaženih Drinskih mučenica proslavljeno je u Župi sv. Dominika u Goraždu, mjestu njihovog mučeništva, u Bosni i Hercegovini.

„Hodočasnik mira“ Josip Jelinić podijelio je dirljivo svjedočanstvo o neočekivanom susretu na Križnom putu za pomirenje u BiH na svojim društvenim mrežama.

„Božja volja je ispunjena, misija je dovršena. Ono što Bog kaže ja radim i slušam. Idemo dalje“, posvjedočio je Josip Jelinić nakon hodočašća dugog više od tisuću kilometara, gostujući u programu HKR-a. Hodao je kroz Bosnu i Hercegovinu iz ljubavi prema Bogu i svom narodu, noseći križ i susrećući ljude u kojima je, kako kaže, prepoznao samu dušu te zemlje – i Krista u svakome od njih.

Prije 28 godina, točnije 12. i 13. travnja 1997. glavni grad Bosne i Hercegovine – Sarajevo posjetio je njezin veliki prijatelj papa, sada sveti, Ivan Pavao II.

Politička kriza u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji početkom 1991. godine doživjela je vrhunac. Događaji u prva tri mjeseca '91., napose tijekom ožujka, jasno su upućivali da Hrvatsku očekuje rat zbog velikosrpskih pretenzija. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju je hrvatska policija munjevitom reakcijom suzbila. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikosrpskih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom. Sredinom ožujka vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, no to im nije uspjelo jer nisu imali glas predstavnika BiH, Srbina Bogića Bogićevića, na koji su računali.