Četiri su marijanske dogme koje Crkva predlaže kao objavljenu istinu, na temelju pisane ili predane riječi Božjoj, u obliku koji obvezuje cjelokupni kršćanski puk tako da se nijekanje takve istine proglašava krivovjerjem. Prva dogma je da je Marija Bogorodica, druga da je Marija vazda Djevica, treća da je Marija bezgrešno začeta te četvrta da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo.

Papa Franjo predvodio je u nedjelju, 8. prosinca u vatikanskoj Bazilici sv. Petra zahvalno misno slavlje s novim kardinalima, a povodom svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije govorio je o tri dimenzije ljepote Bezgrešne Djevice Marije po kojima nam je ona bliska i poznata: kćeri, supruge i majke.

Datumi pojedinih svetkovina i blagdana mogu se preklapati s nedjeljama, u tom slučaju, koje slavlje ima prednost?

Na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Darija Hrge. "Današnja nas svetkovina treba potaknuti da se usrdnije molitvama utječemo Bezgrešnoj Djevici da nam isprosi sve milosti koje su nam potrebne. Ona je milosti puna ne samo za sebe, nego i za svakoga od nas", poručio je vlč. Hrga.

Molite ovu molitvu za osobnu posvetu Bezgrešnoj Djevici Mariji prema primjeru sv. Maksimilijana Kolbea.

Blagdan Bezgrešnog začeća utemeljio je papa Siksto IV. 1476. g., a dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854. g.

Devetnica Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije moli se od 29. studenog do 7. prosinca. Svetkovina Bezgrešnog začeća slavi se 8. prosinca, a ukoliko, pak 8. prosinca padne na nedjelju, svetkovina Bezgrešnog začeća prenosi se na ponedjeljak, 9. prosinca, jer nedjelja došašća ima prednost pred svim slavljima.

O najčešćim pogreškama vezanima za svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

Isus, novi Adam, odolio je kušnji u pustinji i kušnji na križu, a Marija, nova Eva, odoljela je zmijinoj kušnji svojim životom potpunog predanja Božjoj volji – i tako je stvoreno novo čovječanstvo.

Pio IX., prigodom proglašenja dogme (1854.) proglasio je dan 8. prosinca za slavlje ove svetkovine i kao takav ostao je i danas u kontekstu vremena došašća. Međutim, biskupske konferencije imaju pravo prenijeti ovaj blagdan i na nedjelju ako smatraju da je tako prikladnije.