Statistike pokazuju pad broja vjernika u Hrvatskoj i opći trend sekularizacije, osobito među mladima. Jača usmjerenost prema digitalnom prostoru, dok se duhovni život često zanemaruje. Mnogi ovaj proces tumače kao znak duboke civilizacijske i duhovne krize nalik onima iz prošlosti.

„Isus nas toliko voli da je dopustio da ga rani naše trnje, kako bi nas Njegova ljubav iscijelila. Isus ne uzima samo jedan trn, nego cijelu krunu od trnja. On doslovno uzima našu bol i naše slabosti.“

Primivši u audijenciju tri zajednice benediktinskih koludrica zajedno sa skupinom monaha papa Lav XIV. je istaknuo da monaški život nije zatvaranje prema vanjskom svijetu, nego model ljubavi, dijeljenja i pomoći.

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Mnogim poznavateljima Rima nepoznata je zanimljiva činjenica da samo jednom godišnje, na spomendan sv. Franciske Rimske, 9. ožujka, samostan u kojem je živjela i preminula otvara vrata za posjetitelje.

Daleko od gužve najpoznatijih europskih hodočasničkih staza, Put Presvetog Trojstva tiho se provlači kroz duhovno srce Italije, pozivajući posjetitelje da uspore korak, razmisle i povežu se s porukom koju je sv. Benedikt popularizirao prije gotovo tisuću godina.

„Skolastika je bila plakala dok je molila, nije osjećala radost, ali ona je i u toj boli molila. Skolastika je imala čistoću srca i njena molitva je bila uslišana“, poručila je s. Vekenega Križanac dok je mladima govorila o posljednjem susretu sv. Skolastike i sv. Benedikta.

„Od sredine 9. st. Hrvati se duhovno i kulturno napajaju iz obilnoga benediktinskog vrela crpeći vrednote koje su oplemenjivale i još uvijek oplemenjuju hrvatski narod i njegovu duhovnu i kulturnu baštinu“, zapisao je svećenik dominikanac, povjesničar akademik Franjo Šanjek.

Opatica trogirskih benediktinki, majka Ivana Šeravić, proslavila je pedesetu obljetnicu svog monaškog posvećenja na blagdan sv. Benedikta.

Bila je revna i ustrajna u svakoj službi. U svojoj bolesti i nemoći obavljala je poslove koje joj je zdravstveno stanje dopuštalo i pridonosila zajednici. Njena ustrajnost uzor je svim sestrama.