Odgoj djece jedna je od najizazovnijih odgovornosti svakog roditelja, odgajatelja i učitelja. Postavljanje granica i upotreba kazni često izazivaju dileme i nesuglasice. Koje su granice u odgoju zdrave, a koje previše stroge? Jesu li kazne nužne ili ih je bolje zamijeniti drugačijim metodama? Postoje li situacije u kojima je potrebno odstupiti od granica i pravila? Kako odgojitelji u vrtiću usklađuju individualne potrebe svakog djeteta s potrebom za zajedničkim pravilima u grupi? U Argumentima HKR-a razgovaralo se o tome kako postaviti jasna pravila koja djeca razumiju i poštuju, a pritom očuvati odnos povjerenja i ljubavi.

Obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i obljetnica mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja bila je povod Argumentima HKR-a u srijedu, 15. siječnja o perspektivama mladih i mladih obitelji.

Kada netko sagriješi, to ispovijeda i biva mu oprošten grijeh, ali posljedice ostaju i one ranjavaju Crkvu i zajednicu. Zato je potrebno učiniti i djelo kojim zadobivamo oprost od vlastite krivnje i ispravljamo štetu koju smo počinili.

O vrlo složenoj problematici konkretnog pastoralnog rada i ophođenja s osobama koje su doživjele neuspjeh u crkveno valjano sklopljenom braku, te su se nakon rastave i razvoda ponovno civilno vjenčale govorilo se u Argumentima HKR-a.

Poznata je činjenica da u Hrvatskoj, pogotovo u većim gradovima, mladi u velikom postotku nakon krizme prestaju ići u Crkvu. Koliko će ih i nakon godinu dana biti prisutno nedjeljom na svetoj misi? Što se može promijeniti da se taj trend zaustavi? Većina mladih koji napuste crkvu, vrati se eventualno na vjenčanju ili nečijem sprovodu. Zašto se to događa? Mogu li roditelji spriječiti da se to dogodi? Možda nismo uzori i ne podučavamo svoju djecu katoličkoj vjeri? Što drugačije donosi "Živa vatra"?

Učestalost današnjih nadnaravnih fenomena pred Crkvu postavlja niz pitanja, kao i izazova u razlučivanju pravilne pobožnosti. Pokazatelj učestalosti nadnaravnih zbivanja u Crkvi jest i činjenica da je prošle godine unutar Papinske međunarodne marijanske akademije osnovana posebna komisija koja se bavi isključivo marijanskim ukazanjima. Najveći broj navodnih marijanskih ukazanja u posljednje vrijeme zabilježen je na područjima Južne Amerike i Afrike.

Već deset godina u Hrvatskoj se moli za život u inicijativi "40 dana za život". Korizmene i jesenske kampanja molitve pred bolnicama donijele su brojne plodove. Najznačajniji je znanih 160 spašenih života, ali i više od toga. Povodom toga u HKR-ovoj emisiji "Argumenti" razgovaralo se o plodovima molitve za život, a gošće emisije bile su: dopredsjednica udruge „Hrvatska za život“ Petra Milković, voditeljica Centra za život u Zagrebu i voditeljica tima za trudnice „Nisi sama” Dijana Brozović i suradnica „40 dana za život“ Ema Posavčević.

U emisiji HKR-a Argumenti govorilo se o krizama u braku. Kada zatražiti pomoć stručnjaka a kad svećenika? Ima li Crkva odgovor na bračne krize i što po tom pitanju čini? Na ta i druga pitanja odgovarali su Vedrana Blašković, bračna i obiteljska savjetovateljica iz Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije, Petra Gabriša, specijalizant psihoterapije iz Centra za savjetovanje Odvaži se i mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu.

U emisiji HKR-a Argumenti govorilo se o tome može li i na koji način vjernik biti autentičan na svjetskoj sceni. Povod ove teme bilo je uspješno predstavljanje Hrvatske na Eurosongu, a o tome su govorili: Uršula Tolj, urednica u Zabavnom programu HRT-a, vlč. Tomislav Šagud, župnik župe Presvetog Trojstva – Prečko, urednik bloga sagud.xyz, Slavko Nedić, urednik glazbenog programa HKR-a i putem telefona vlč. Želimir Bagavac, župnik župe svetih Kuzme i Damjana, Kaštelir.

Ljudi koji imaju svoju viziju, poduzimaju inicijativu, grade, pomažu i popravljaju svijet nerijetko nailaze na sve moguće vrste kritika, omalovažavanja, ismijavanja i raznih drugih negativnosti. Rijetki se nisu našli na meti „dežurnih kritičara“. Zašto nas pogađa takvo ponašanje? Kako se boriti protiv negativnosti koja je zahvatila dobrim dijelom i one koji se deklariraju kao vjernici? Na ta i druga pitanja odgovarali su pater Stjepan Ivan Horvat, Bruno Bencarić i Tanja Maleš.