U srpnju 1935. g. na Mariji Bistrici dogodio se važan događaj za povijest Crkve u Hrvatskoj, ali i za cjelokupni hrvatski narod. U jubilejskom slavlju 250. obljetnice drugoga našašća bistričkoga kipa, na glavu Majke Božje i Maloga Isusa zagrebački nadbiskup Antun Bauer i koadjutor Stepinac položili su krune Kraljevine Hrvatske. Koja je bila poruka toga čina?

Postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, u srijedu 18. lipnja, nakon Opće audijencije kratko se susreo s papom Lavom XIV. Tom je prigodom izvijestio Svetog Oca o tijeku kauze te mu predao knjigu o povijesti augustinaca na hrvatskom ozemlju.

U povodu rođendana blaženog Alojzija Stepinca donosimo pregled izjava papa koji su prepoznavali njegovu svetost, mučeništvo i postojano svjedočenje vjere.

U više je prigoda zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša osobno susretao papu Franju te je većinu svoje biskupske službe proveo u njegovu pontifikatu. „Iako nije osobno posjetio Hrvatsku kao papa, njegovi brojni znakovi pažnje pokazali su da Hrvatsku ne nosi samo u diplomatskoj svijesti, nego u molitvenom srcu“, rekao je nadbiskup u razgovoru za Glas Koncila.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je u utorak 11. ožujka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca euharistijsko slavlje prigodom 23. obljetnice smrti blagopokojnog sluge Božjeg kardinala Franje Kuharića, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić bio je ustrajni branitelj blaženog Alojzija Stepinca, Crkve i sv. Oca. Bio je čovjek Stepinčeva kova i duha, čovjek odgojene dobre savjesti, ekumenist i branitelj prava svakog čovjeka. Štovao je Presvetu Euharistiju i Blaženu Djevicu Mariju, Majku Crkve i svijeta.

Spomendan blaženog Alojzija Stepinca svečano je proslavljen u hrvatskim zajednicama diljem svijeta. Od New Yorka i Mississauge, preko Melbournea sve do Kölna i Rima, Stepinčevo je okupilo brojne vjernike koji su molitvom i euharistijskim slavljima slavili Gospodina po njegovom neustrašivom svjedoku vjere.

Nakon skoro 5 godina relikvije blaženog Alojzija Stepinca ponovno su izložene pred vjernike.

„Sveta obitelj je početak drugih nebrojenih svetih obitelji“, piše sv. Ivan Pavao II. u Pismu obiteljima Gratissimam Sane.

Bosonoge sestre karmelićanke došle su u Hrvatsku 1939. godine na poziv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.