Prof. Slavica Dodig kao specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine bila je do umirovljenja na čelu Odjela za kliničko laboratorijsku dijagnostiku Dječje bolnice Srebrnjak, a na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu izvanredna profesorica na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i hrvatskim časopisima te za svoj rad dobila nekoliko nagrada. Osim toga, studirala je i na Institutu za teološku kulturu laika te objavila značajan broj autorskih knjiga biblijske tematike.

O najnovijoj knjizi prof. Dodig “U potrazi za osmišljenom starošću”

“Htjela sam proučiti kako su o starosti razmišljali drevni narodi, kako se taj pojam razvijao kroz povijest, a kako danas razmišljamo o starosti. Važno je razlikovati biološko, kronološko i funkcionalno starenje”, istaknula je  prof. Dodig.

“Bila sam voditelj biokemijskog laboratorija. Međutim, mene su zanimali nalazi pacijenata naše djece. Zanimala me interpretacija tih nalaza pa sam tako ušla u svijet struke, donekle i u svijet znanosti. Jako sam voljela svoj posao i cijenila trud svojih kolega. Rad sa studentima mi je bio posebno dragocjen. Još se i danas s nekim studentima čujem putem društvenih mreža, a nekima sam i pomagala u njihovim stručnim radovima”, rekla je prof. Dodig.

Urednica i vodliteljica Katarina Varenica i gošća i Slavica Dodig

“Željela sam naučiti prije svega, za sebe, što me u starosti čeka i što mogu raditi te tako pridonijeti društvu. Biološko starenje gubitak je fizičkih i mentalnih sposobnosti. Funkcionalno starenje je kada ne možeš pomoći sebi ni drugima ni pridonijeti zajednici. Kronološko starenje je broj preživljenih godina”, rekla je Dodig.

Naučila sam da starenje započinje već od samog začeća!

“Čedo u utrobi majke preko majčine krvi susreće se sa štetnim tvarima koja ubrzavaju nastanak bolesti i proces starenja, a majčin metabolizam štiti to čedo od starenja, dok se kasnije u životu čovjek sam brani od starenja”, kazala je.

Faze starosti

O početku starosti progovorila je u nastavku. “Kronološka starost počinje kad čovjek navrši 65 godina, ali to je društveni dogovor. Rana starost bila bi od 65-75 godine, 76-90 srednja i poslije 90 godina već se smatra dugovječnošću. Željela sam vidjeti kako su biološke, kronološke i funkcionalne dimenzije starosti obrađene u Mezopotamiji, Egiptu, staroj Grčkoj i Rimskom carstvu, a zbog toga što sam se orijentirala na biblijsku tematiku obradila sam to područje jer je tu živio starozavjetni čovjek”, istaknula je prof. Slavica Dodig.

“Spomenula bih kralja Davida, Jakova, Noemi ili baku Loidu koji su doživjeli starost, a u Novom zavjetu Zaharija, starca Šimuna, proročicu Anu i sv. Pavla koji je doživio duboku starost”.

Zašto bi starost trebala biti osmišljena?

“Kada jednom odu u mirovinu, ljudi često smatraju da su nepotrebni, ali to nije tako. Ja sam se pripremala za svoju mirovinu. Ako shvatim koji je smisao života i što se sve može u starosti napraviti, onda ću to moći prenijeti to i drugima. Čovjek mora pronaći smisao svome životu”, naglasila je prof. Dodig.

U potrazi-za-osmisljenom-staroscu/naslovnica

“Ova pandemija nas je razotkrila. To me silno neugodno iznenadilo jer to nije prva pošast koja je nas Hrvate zadesila. Sjetimo se samo Domovinskog rata i onog jedinstva i zajedništva. Mi smo u ovoj pandemiji pokazali da nas uopće ne zanima što stariji obolijevaju i najviše umiru. To smo mogli spriječiti”, naglasila je prof. Dodig.

Poruka sadašnjim i budućim umirovljenicima

Treba se sjećati onih lijepih i pozitivnih stvari koje smo u životu postigli!

Na kraju emisije, prof. Dodig udijelila je savjet onima koji odlaze u mirovinu te istaknula da se “mirovine ne treba bojati, a onima koji su sad u mirovini preporučila bih da naprave životnu inventuru i ono što je bilo loše oproste sebi i drugima, nepotrebne sukobe i grijehe. Treba se sjećati onih lijepih i pozitivnih stvari koje smo u životu postigli. Neka se ne osjećaju sami jer to nisu. Treba odžalovati za pokojnima, ali neka to traje samo neko vrijeme. Jer, Sirah je u Bibliji rekao da treba odžalovati, ali neka to ne prevlada jer onda štetimo samo sebi! Ako razgovaramo s Bogom dobit ćemo dio Njegove božanske mudrosti. Moramo se posvetiti duhovnom životu. Možda je najbolja jutarnja molitva s kojom krećemo u novi dan. Ne smijemo zaboraviti prijatelje jer nas oni, kao i mi njih, itekako trebamo”, zaključila je naša današnja gošća.

Novi valovi dobrote