Ciljevi zaklade

Zaklada, sa sjedištem u banovoj rodnoj kući, u Podgrađu Petrovaradinske tvrđave, na kutu ulica Vladimira Nazora i Beogradske (nekada Matije Gupca), osnovana je s prvenstvenim i najvažnijim ciljem prikupljanja sredstava za obnovu i uređenje banove rodne. U odluci o utemeljenju navedeno je da su njezini ciljevi i očuvanje, njegovanje i predstavljanja suvremene i tradicijske kulture Hrvata u Petrovaradinu, promicanje i unaprjeđenje znanosti, obrazovanja i umjetnosti hrvatske manjine u Srbiji, unaprjeđivanje rada obrazovnih, znanstvenih i kulturnih udruga hrvatske manjine, unaprjeđivanje nakladničke djelatnosti na hrvatskom jeziku u područjima kulture i obrazovanja, predstavljanje i zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa hrvatske manjine putem afirmiranja lika i djela bana Jelačića. Uz ove elemente, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, koja je nazočila sjednici, navela je još jedan – stvoriti, opremiti, urediti i udahnuti život novom centru ovdašnjih Hrvata i učiniti ga funcionalnim.

“Strateški cilj HNV-a je da imamo područne urede izvan Subotice. Petrovaradin nam je izuzetno važan, ne samo radi čuvanja povijesnog sjećanja na našega bana i njegovo ime, lik i djelo, već da formiramo novu jezgru. Ono neće biti samo stjecište i okupljalište mjesnih Hrvata, nego jedna nova, suvremeno-tradicijska priča. Želimo da svakom posjetitelju koji dođe u Srbiju iz Hrvatske, a takvih je dosta i sve ih je više, Petrovaradin bude nezaobilazno mjesto koje će posjetiti”, kazala je Vojnić.

Simbol Zaklade auora Darka Vukovića

HNV je imenovalo i članove Upravnog odbora Fondacije. To su dvojica Petrovaradinaca, preč. Marko Kljajić, svećenik Srijemske biskupije i začasni kanonik i mr. Darko Vuković, profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i grafički dizajner, zatim arhitekt dr. Darko Polić, pravnici Goran Krnčević i Ankica Jukić-Mandić iz Novog Sada, te Darko Sarić Lukendić, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu. Za predsjednika imenovan je Marko Tucakov iz Novog Sada.

“Važno je učiniti sve što se može u sadašnjem društvenom kontekstu da rodna kuća bana Jelačića, koja je od povijesnog i emotivnog značaja za Petrovaradince i cijelu hrvatsku zajednicu u Srbiji, bude zaista reprezentativna u smislu centra kulturnih aktivnosti, a i u društvenom smislu, kao točka koja će povezivati većinski narod i našu hrvatsku zajednicu, promovirati zajedništvo i posebnosti ovdašnje hrvatske manjine”, kazao je Tucakov. Članovi Upravnoga odbora su jednoglasno donijeli odluku da se HNV-u predloži da se za upravitelja Zaklade imenuje Goran Kaurić, višegodišnji društveni aktivist vojvođanskih Hrvata. Zakon, naime, predviđa središnju ulogu upravitelja zaklade u njezinom radu.

Otkup nakon 17 godina pregovora

Činom utemeljenja Zaklade, konstituiranja Upravnog odbora, te očekivanim skorim ulaskom u posjed kuće bana Jelačića od strane HNV-a, hrvatska zajednica u Petrovaradinu, u cijelom Srijemu, te u Novom Sadu, dobiva nakon dugo vremena svoj centralni prostor i započinje živjeti na nov, dugo iščekivan i institucionalno osuvremenjen način. To je iznimno bitno imajući na umu da je pitanje otkupa i procesi glede stavljanja u funkciju rodne kuće bana Josipa Jelačića spadaju među ključna i strateška pitanja djelovanja HNV-a. Ovaj povijesni objekt baroknih značajki, sagrađen najvjerojatnije 1745., nakon posljeratne nacionalizacije dobio je veliki broj vlasnika u pojedinim njegovim dijelovima, te je prvenstvena zadaća centralnoga manjinskoga tijela Hrvata u Srbiji bila njegov otkup od vlasnika koji su u njemu privremeno ili stalno boravili ili imali poslovne prostorije. Za tu svrhu su u jesen 2017. i proljeće 2018. tijela Republike Srbije izdvojila sredstva, te su kupljena tri stana, kojima se, međutim, nije moglo ući u posjed sve do okončanja sudskog spora koji se vodio i koji je završen presudom koja je realizirana tek 7. lipnja 2020. oslobađanjem cjelokupnoga prostora.

Novi život banove kuće

“Rodna kuća bana Jelačića postat će vlasništvo HNV-a i započet će se s njezinim adaptiranjem. Inicijalna ideja o ovom projektu proistekla je iz potrebe Hrvata koji žive u Petrovaradinu, Novom Sadu i okolici da sačuvaju sjećanja na povijesnu činjenicu mjesta rođenja bana, da osvijeste ulogu i značaj Hrvata koji žive na ovim prostorima više stoljeća, a koji su u vrijeme bana Josipa Jelačića činili gotovo stopostotno stanovništvo u Petrovaradinu, te da dobiju mjesto okupljanja i artikuliranja svoje tradicije, običaja i kulture. Ideja otkupa kuće bana Jelačića materijalizirana je osnutkom Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva “Jelačić” 2003. godine na inicijativu i poticaj srijemskoga biskupa mons. Đure Gašparovića. Ta je udruga odmah pokrenula inicijativu prema HNV-u za otkup kuće i stavljanje u funkciju ostvarivanja prava na autonomiju Hrvata u području kulture. Bilo je potrebno više od desetljeća da se brojni razgovori i različite ideje o budućem ustroju i sadržajima pretoče u konkretan prijedlog koji su u vidu projekta o otkupu i uređenju sačinile čelne osobe HKPD-a “Jelačić”, kazala je Vojnić.

Rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu / Foto: Marko Tucakov

Nekadašnji dugogodišnji petrovaradinski župnik, preč. Marko Kljajić, bio je jedan od začetnika ideje o otkupu banove kuće. U svojoj je monografiji “Sveti Juraj u Petrovaradinu” (drugo, dopunjeno izdanje tiskano je 2018.), detaljno opisao ne samo obližnju monumentalnu crkvu sv. Jurja, krsnu crkvu bana Jelačića (nalazi se na manje od 50 metara od kuće), nego je i osvijetlio cijelokupnu povijest župe sv. Jurja, od izgradnje crkve 1701. godine do suvremenoga perioda. Upravo je on bio inicijator i posrednik u pregovorima sa vlasnicima stanova u ovoj kući kako bi se oni privoljeli prodati ih.

U katnim prostorijama kuće HKPD “Jelačić” održava redovite sastanke i radionice za djecu, a dvije prostorije su preuređene u izložbeni prostor opremljen prigodom proslave 15 godina utemeljenja ove udruge. Vanjštinu kuće, skupa sa krovištem, rekonstruirao je tijekom ove godine Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada, budući da je kuća bana Jelačića zaštićena u okviru nepokrenog dobra od velikog značaja “Gornja i donja Petrovaradinska tvrđava sa Podgrađem”.