Osim robe kojom su trgovali, putujući trgovci prenosili su i razne novosti. U tom svijetu bez interneta, važna je bila živa riječ koja se prenosila od usta do usta.
Izložba o putujućim trgovcima iz raznih krajeva Istre, Italije, Slovenije i Hrvatske koji su pohodili istarske krajeve govori o svijetu trgovine u pokretu koja se odvijala na području Istre i bliže okolice tijekom 20. stoljeća, najviše u ruralnim sredinama. Kupovina i razmjena robe u ruralnim sredinama odvijala se uglavnom putem neformalnih kanala jer prodavaonice kao mjesta kupovine nisu pogodovale seoskom stanovništvu, uglavnom zbog nedostatka novca. Transport robe odvijao se uz pomoć magaraca, volovskih zaprega, ali i pješke, noseći robu na leđima.
Na izložbi u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu su predstavljeni istarski rukotvorci koji su prodavali drvene škrinje, preslice, vretena, štapove za hodanje, različita svirala i igračke, a kao posebna cjelina prikazana je ženska trgovina. Položaj i uloga žene uvelike su se mijenjali tijekom vremena, posebice u razdobljud od 1914. do 1945. godine. U vremenima kriza i gladi nabavljale su potrebne namirnice kako bi prehranile obitelj i to najčešće zamjenom dobara, nekada nudeći svoj vjenčani nakit u zamjenu za žito, cijelu dotu za litru maslinova ulja ili plahtu za kilogram kisele repe. Zarada koju bi stjecale omogućavala im je samostalnost i emancipaciju jer su preuzimale ulogu hraniteljice obitelji. U hrvatskom dijelu Istre kupovale su jaja te ih nosile u bisagama napunjenima slamom u Trst na prodaju.
Poslije Drugog svjetskog rata osim s prehrambenim namirnicama dolazile su i s lutkama, kišobranima, odjećom i posteljinom. Trgovalo se jednostavno, mjerica smokava ili trešanja za mjericu graha ili vune, a namirnice koje bi nabavile prodavale bi dalje u Trstu. Najpoznatije su bile putujuće trgovkinje iz sela Šavrinije, slovenskog dijela Istre, koje su na ovaj način trgovale do 60-ih godina 20. stoljeća, privlačeći pažnju svojom pojavom i izgledom. Za razliku od udatih žena u hrvatskom djelu Istre, koje su nosile crne marame na glavi, Šavrinke su se isticale maramama, haljinama i velikim kišobranima živih boja.
Danas još jedino Romi prodaju robu kao putujući trgovci i to ne od kuće do kuće, već od poslovnog prostora do poslovnog prostora.
Foto: Muzejski dokumentacijski centar
Autorice izložbe su Mirjana Margetić i Nikolina Rusac, a fotografije se mogu razgledati u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu do kraja veljače 2021. godine.