“Da bismo vidjeli istinu, nisu nam potrebne ni svijeće ni svjetiljke ni Mjesec i Sunce, već samo oči kojima ćemo vidjeti slavu Božju“, zapisala je to u poznatim "Legendama o Kristu" švedska književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf .
Švedska književnica Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf rođena je 20. listopada 1858. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. čime je postala prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Petnaest godina nakon toga postala je prva članica Švedske akademije.
Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf je bila mirno i povučeno dijete, a budući da je imala problema s kukom teško je hodala. To je djevojčicu povezalo s knjigama te je vrlo brzo postala strastvena čitačica. Lagerlöf je nakon završenog školovanja postala školska učiteljica te je u sebi prepoznala sposobnost prepričavanja starih legendi. Svoje prvo djelo “Gösta Berling” objavila je 1891. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st.
Mi je ipak više poznajemo po “Legendama o Kristu”, koje pričaju o događajima vezanim za Isusov život.. Knjiga sadrži priče: Sveta noć, Carevo viđenje, Zdenac mudraca, Dječarac iz Betlehema, Bijeg u Egipat, U Nazaretu, U hramu, Rubac svete Veronike, Crvendać, Gospodin Bog i sveti Petar i Sveti plamen. Švedska književnica pisala ih je prema sjećanjima na bakine priče, ali i prema prepričavanjima koja je čula za svojih putovanja po južnoj Italiji i Palestini, no u njih je unijela svoju dušu i književnu vještinu. Bit djela, smatraju neki, sročena je u rečenici “Da bismo vidjeli istinu, nisu nam potrebne ni svijeće ni svjetiljke ni Mjesec i Sunce, već samo oči kojima ćemo vidjeti slavu Božju“. Knjiga je doživjela pet izdanja na hrvatskome jeziku, a posebno je pogodna za djecu predškolskoga i mlađeg osnovnoškolskog uzrasta.
U domovini je Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu “Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku”. Djelo je napisano po narudžbi s ciljem popularizacije nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa, koji je proputovao zemlju leteći na guski.
Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez želio okupirati Finsku, Selma je Finskoj vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Selma Lagerlöf preminula je nedugo potom, u ožujku 1940. Pedesetak godina poslije Švedska je izdala novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.
