I za današnji Vijenac vrijedi ona Šenoina rečenica: „Tko bude htio pisat književnu poviest ove dobe, morat će se osvrnut na tečaje ‘Vienca’“.
Središnji hrvatski časopis za kulturu i umjetnost Vijenac ove godine obilježava 150. godišnjicu osnutka te 25.godišnjicu kontinuiranog izlaženja od novog pokretanja časopisa 1993.godine. Program proslave već je počeo objavljivanjem dva specijalna broja Vijenca (br. 650, br. 647–648), a nastavlja se nizom događanja.
Prvi od njih je okrugli stol „Kultura u medijima“ koji će se održati u četvrtak 16. svibnja u 11 sati u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Na skupu će sudjelovati urednici kulturnih redakcija vodećih hrvatskih medija, niz novinara i urednika među kojima i glavni urednik HKM-a Siniša Kovačić te predstavnik Ministarstva kulture koji će raspravljati o položaju kulture u današnjem društvu i medijima.
6. lipnja u 18 sati u knjižnici HAZU, koja u svom fundusu čuva 34 godišta izvornog Vijenca, bit će otvorena prigodna izložba. Predstavit će se najzanimljiviji i najvrjedniji dosezi kao što su prvi nastavak romana “Zlatarovo zlato” Augusta Šenoe koji je izlazio u Vijencu. Zanimljiv je podatak da su u časopisu objavljeni prvi soneti Williama Shakespearea na hrvatskom jeziku, prvi prijevod Charlesa Baudelairea objavljen je također u Vijencu, a sve će to s originalima biti predstavljeno na izložbi.
8. listopada bit će održan znanstveni skup koji će okupiti kroatiste i druge stručnjake čija će izlaganja biti objavljena u božićnom broju Vijenca te u Matičinom glasilu Kolo. Niz događanja vezanih uz 150. rođendan Vijenca zaključit će svečana akademija krajem godine.
Prvi broj Vienca, kako se tada zvao, izišao je 23. siječnja 1869. Brojni književnici pisali su za Vijenac: Frano Alfirević, Slavko Batušić, August Cesarec, Josip Kosor, Josip Kulundžić, Vladimir Nazor, Nikola Šop…
Tijekom 150 godina časopis je prolazio kroz razne faze, gasio se i ponovo pokretao 6 puta. Njegovo zlatno razdoblje bilo je od 1874. do 1881. kada je glavni urednik bio August Šenoa. Matica hrvatska obnavlja Vijenac na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati sva umjetnička i kulturna područja, kao i relevantne društvene i znanstvene teme. U sljedećih 25 godina Vijenac je izrastao u središnje hrvatske novine za kulturu.