Budi dio naše mreže

Snovopriča o životu Petra Barbarića bit će izvedena u subotu, 8. veljače u 20 sati na Sceni Vidra u Zagrebu. Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog kazališta Travnik, Pozorišta Travnik i Dramske scene Katoličkog školskog centra Travnik. Redatelj predstave Rusimir Agačević u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu ispričao je što ga je potaknulo da napiše tekst o fra Petru te posvjedočio kako je predstava na sceni okupila hrvatske, srpske i muslimanske glumce.

/ Katarina Varenica

Predstava ‘Snovopriča o životu Petra Barbarića’ životna je priča o slugi Božjem koji je umro u 23. godini na glasu svetosti. Petar Barbarić, čije ime danas nosi Katolički školski centar u Travniku, rođen je u Klobuku kod Ljubuškog u obitelji s devetero djece. Pučku školu je završio u Vitini te nastavio školovanje u sjemeništu u Travniku, gdje je i umro. Uskoro se proširio glas o njegovoj pobožnosti pa su mnogi hodočasnici dolazili na njegov grob, palili svijeće i primali tražene milosti.

Petar Barbarić umro je na rukama mog pradjeda, svog najboljeg prijatelja.

Iz toga kratkog životopisa nastala je predstava ‘Snovopriča o životu Petra Barbarića’, autora teksta i redatelja Rusimira Agačevića koji je u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu ispričao da je tekst nastao prošle godine. ”Moj pradjed Waclaw Mierzwinski je zajedno s Petrom Barbarićem došao iz Ljubuškog u školu u Travnik. Petar Barbarić umro je na rukama mog pradjeda, svog najboljeg prijatelja. Ta priča dugo se prepričavala u našoj obitelj i ja kao književnik sam osjetio potrebu da ju napišem. Osim toga, zamolio me i ravnatelj Katoličkog školskog centra Travnik, don Željko Majić da tu priču napišem. To je jedna lijepa, topla i neobična priča”, svjedoči Agačević i nadodaje da Petar Barbarić opet ujedinjuje narode koji su bili u nesporazumima i sukobima.

Ovo je prvi put da se u Bosni i Hercegovini dva kazališta spoje u jednu predstavu i da u toj predstavi igraju glumci svih nacionalnosti

”Ovo je prvi put da se u Bosni i Hercegovini dva kazališta spoje u jednu predstavu i da u toj predstavi igraju glumci svih nacionalnosti”, ističe Agačević. ”Moj je otac musliman iz stare begovske obitelji, a majka mi je Poljakinja katolkinja, odrastao sam u blizini groba fra Petra Barbarića. Imam 67 godina i nikada, ali baš nikada u Travniku nije bilo ništa sporno o životu fra Petra Barbarića. Tako su i ovi glumci, koji su različitih nacionalnosti, a svi su iz Travnika, tu priču prihvatili kao dio našega identiteta”, rekao je Rusimir Agačević.

Predstava prati cijeli život Petra Barbarića, a uz Agačevićevog pradjeda u predstavi se pojavljuje i Petar Perica, Barbarićev školski prijatelj. ”Ovo je hagiografija, istinita priča o životu budućega sveca i u njoj sam se držao svih bitnih činjenica vezanih za život Petra Barbarića, od njegovog rođenja, školovanja, dolaska u Travnik te onoga što se događalo nakon njegove smrti – vjernici koji dolaze na grob i svjedočenja o začudnim ozdravljenjima”, ističe redatelj predstave Rusimir Agačević.

Petar Barbarić je sudjelovao i u samim počecima kazališnog života u Bosni i Hercegovini

Budući da je autor i svojim životom vezan za Petra Barbarića, predstava će na svjetlo dana donijeti i neke nepoznanice. ”Petar Barbarić, unatoč svojoj mladosti, bio je iznimno inteligentan i obrazovan. U roku od godinu dana naučio je latinski, prevodio je s talijanskoga, svirao je, igrao u predstavama… Sudjelovao je u samim počecima kazališnog života u Bosni i Hercegovini. U predstavi će gledatelji saznati i zbog čega je fra Petru pisao ondašnji Papa”, otkrio je Agačević samo neke pojedinosti koje će ovo scensko djelo prikazati.

U predstavi igraju Matej Baškard kao Petar Barbarić, Nebojša Filipović kao domar Ante, Darko Smodek kao Erich von Brandis, Roberto Zahirović kao Petar Perica te Antonio Bilić kao Waclaw Mierzwinski.

Ulaznice možete rezervirati na blagajni Scene Vidra.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja