Uz adventske stihove i glazbu dan po dan sve smo bliže Božiću. Unatoč životnim prilikama u kojima živimo pokušajmo gledati prema Bogu i Božiću koji je uvijek izvor radosti i utjehe. U serijalu 'Lirika došašća' o Božiću je stihove napisao i Pavao Despot.

Ovo vrijeme iščekivanja Spasiteljeva rođenja želimo ispuniti stihovima naših pjesnika i adventskim pjesmama. Pjesnici koje je za ovaj poetsko-glazbeni serijal odabrao književni kritičar Božidar Petrač na različite su načine opjevali Božji dolazak. Svatko od njih taj je dolazak doživio u svojim životnim prilikama – Ivan Raos pjeva o božićnim danima iz 1941. godine.

U 'Lirici došašća' donosimo stihove kojima želimo stvoriti atmosferu došašća u vašem domu, ali još više u vašem srcu… da nađete vrijeme za molitvu, za mir i tišinu. Okolnosti života ponekada su takve da su slavlja manja i tiša, no baš to može biti razlog i poticaj da se u nutrini još više otvorimo Bogu i materijalno, koje je prolazno, zamijenimo duhovnim koje donosi pravu radost i zadovoljstvo. O takvom Božiću u jeku ratnih zbivanja 1943. pjeva i Frano Alfirević.

Vrijeme adventa vrijeme je molitve, tišine i iščekivanja pa tome vremenu pripadaju i stihovi. U "Lirici došašća" donosimo vam pjesmu "Večer navještenja i noć" kotoranina Viktora Vide.

Pjesnici koje je za ovaj poetsko-glazbeni serijal odabrao književni kritičar Božidar Petrač na različite su načine opjevali Božji dolazak. Svatko od njih taj je dolazak doživio u svojim životnim prilikama, pjesnik Mladen Kabalin piše o došašću 1991. godine kada se tek nadao da će crkvena božićna zvona odjeknuti u slobodi.

U poetsko-glazbenom serijalu „Lirika Došašća“ HKR-a donosimo vam stihove naših pjesnika i adventske pjesme kojima želimo dočarati atmosferu adventa, atmosferu iščekivanja i tihe molitve dok se pripremamo za veliki događaj Kristova rođenja. Autor serijala Božidar Petrač među mnogim pjesnicima odabrao je i svećenika Serafina Mičića.

Među 12 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi je i kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu, koji je ove godine oštećen u potresu. Groblje Mirogoj je oblikovano kao središnji otvoreni prostor okružen arkadama po uzoru na talijanska i srednjoeuropska groblja te se posebno odlikuje skladnim odnosom paviljona, kupola i arkada. Brojni hrvatski uglednici i povijesne ličnosti ondje su pokopani, što doprinosi emotivnom značaju toga mjesta, ističu iz Udruge Europa nostra.

Čemu bor i nakit na boru, ako se srce ne može otvoriti, pita se pjesnik Josip Velebit. To i nas potiče na razmišljanje koji je smisao Došašća i Božića, pripremamo li se duhovno za ove blagdane ili dopuštamo da nam usputne stvari postanu važnije nego što jesu.

Upoznajte slabije poznatu prošlost otoka Suska povezanu s benediktinskim samostanom koje je ondje davno postojao, a na čijim je razvalinama nastalo mjesto i susačka župa, u sastavu osorske biskupije. Hrvatski kralj Krešimir je prije gotovo tisuću godina, 1025., darovao otok benediktincima iz jedno od najvećih europskih opatija, u Monte Cassinu, u južnoj Italiji. Susački je samostan, međutim, izgrađen gotovo pedeset godina nakon darivanja otoka, godine 1070. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

"Milo ćeš nam Dite ti roditi", pjeva gradišćanski Hrvat Franjo Meršić u pjesmi "Zornica" čekajući Isusovo rođenje. Dok iščekujete radosni trenutak Kristova rođenja svakoga budite uz emisiju "Lirika došašća" čiji je autor književni kritičar i antologičar Božidar Petrač.