Budi dio naše mreže

Otvorena izložba časopisa Vijenac - HAZU poziva na stvaranje jedinstvenog hrvatskog jezika

Izložbom, koja je u srijedu 6. lipnja otvorena u knjižnici Hazu, Vijenac nastavlja obilježavati 150 godina izlaženja. U listopadu će se otvoriti znanstveni skup o "Viencu", a proslava će kulminirati svečanom akademijom u drugome dijelu godine uoči rođendana Augusta Šenoe.

/ vž

Tijekom 150 godina na uredničkom mjestu Vijenca izmjenjivala su se najveća imena hrvatske kulture i javnog života. Prvi urednik bio je je Đuro Deželić, a najznačajniji August Šenoa. Unatoč kraćim prekidima u izlaženju urednici i suradnici Vijenca uvijek su znali kako pokrenuti list, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvarajući izložbu.

“To puno govori o kulturnome krajoliku Hrvatske u posljednjih 150 godina, a i o potrebama hrvatskoga naroda i čitateljstva za listom koji će izvješćivati, komentirati i recenzirati kulturna događanja, objavljivati tekstove hrvatskih književnika, donositi prijevode, feljtone i polemike, sve ono što i danas u “Vijencu” redovito pratimo”, istaknula je ministrica.

Godine 1868. hrvatski pisci počinju se sastajati u Matici ilirskoj i nedavno osnovanoj Akademiji i razmatraju pitanje pokretanja časopisa koji će obuhvatiti sve hrvatske pisce i postati središnjim organom hrvatske književnosti. Tako je 23. siječnja 1869. pokrenut Vienac i to je postao pothvat kojem nema premca u hrvatskoj književnoj povijesti. Dio te povijesti prikazan je na izložbi koja donosi najzanimljivije originalne primjerke časopisa poput prvoga nastavka romana Augusta Šenoe “Zlatarevo zlato”, Šenoina izvještaja nakon velikoga potresa 1880., prvoga prijevoda Shakespearovih i Baudelaireovih pjesama na hrvatski jezik. Autor izložbe je Goran Galić glavni urednik Vijenca koji je podsjetio kako su 60-tih godina 19. stoljeća, kada su književnici htjeli utemeljiti jedna dugotrajan list znali da moraju objediniti snage pod krovom institucija.

“Kao i tada i danas je ključno objediniti snage i zajedništvo, zato ‘Vijenac’ nadilazi sve podjele i uistinu promiče ono najbolje i najvrijednije od hrvatske kulture i Hrvatske općenito, upravo kao naš nakladnik Matica hrvatska i naš domaćin HAZU – stožerne hrvatske kulturne institucije koje promiču integralno hrvatstvo”, ocijenio je Galić.

O važnosti jedinstva govorio je i predsjednik HAZU-a Vladimir Neidhart.  Istaknuo je kako je August Šenoa kao najznačajniji urednik “Vijenca” dao poticaj da se okupe snage na stvaranju identiteta i jedinstvu hrvatskoga jezika.

“To je velika stvar i to je ono što mi danas trebamo napraviti, a HAZU ne želi poticati nikakve podjele u društvo po bilo kojemu kriteriju – nacionalnom, spolu, ekonomiji – ali postoje podjele u jeziku”, zaključio je akademik Neidhardt.

Stoga je pozvao ministarstva, da zajedno s Razredom za filološke znanosti HAZU i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje rade na tomu da postignemo jedinstven stav o jeziku. Jer, dodao je,  “kakav je to identitet koji se gradi raznolikošću i pluralizmom; to nije identitet već raspršenost, a mi ćemo se izgubiti u suvremenome svijetu”.

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja