Od početka 12. do druge polovice 17. stoljeća hrvatska velikaška obitelj Frankopana na području Primorsko-goranske županije ostavila je brojna svjedočanstva svoga utjecaja i moći. Upoznajući se s Frankopanima, čitatelji će dobiti više saznanja o vremenu u kojem je ova obitelj živjela te o raznim vidovima tadašnjeg svakodnevnog života – od običaja, glazbe, mode, književnosti, pisma, slikarstva, kiparstva, pa do graditeljstva, arhitekture ili prava.
Od Dujma do Frana Krsta, od Krka do Bečkoga Novoga Mjesta, od 1118. do 1671. godine… Više od pet i pol stoljeća hrvatska povijest nezamisliva je bez Frankopana. Nema te važne društvene i političke dužnosti i uloge koju nisu obnašali; bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i politički prevratnici u potrazi za boljim svijetom. Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku glagoljičkim pismom. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja.
Monografija „Putevima Frankopana“ trideset dvoje autora na skoro petsto stranica donosi samo djelić njihove priče i čitatelje upoznaje s frankopanskom baštinom u Primorsko-goranskoj županiji. Knjigu su uredile Saša Potočnjak i Ines Sroč-Konestra s odjela kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
„Imam osjećaj koji god kamen dignem da će ispod njega iskočiti neki Frankopan“, kaže Saša Potočnjak.
Frankopani su sudjelovali u brojnim bitkama, a snalažljivost, obrazovanje, diplomacija, te prije svega želja za očuvanjem vlastitih posjeda, održali su ovu obitelj stoljećima. Iza njih su do današnjih dana ostali brojni kašteli, utvrđeni gradovi i dvorci, rasprostranjeni širom Primorsko-goranske županije, koji prizivaju duh prošlosti, intriga, sukoba, kulture, pismenosti i religioznosti.
„Možete doći pred neku sliku, neki oltar ili crkvu u ovoj monografiji bez da proučavate kompletnu historiografiju odnosno povijest te obitelji tako da je zanimljivosti jako puno“, kaže Saša Potočnjak. „Primjerice, u kojim su kaštelima prebivali i što se tamo sve događalo. Ima tako nekih situacija, od otmica do ljubavnih problema…situacija koje njih čine jednako živima, jednako dobrima ili lošima kao i današnje ljude. Doista mislim da se svaki čitatelj može u nekom trenutku poistovjetiti s Frankopanima. Ovo nije monografija koja je pisana kao neki scenarij za neki film, no, možda će se netko i toga dosjetiti pa i napraviti film o Frankopanima. Ima dovoljno materijala i za to“.
Monografija „Putovima Frankopana“ objavljena je u nakladi Primorsko-goranske županije i riječkog Filozofskog fakulteta, a njeno internetsko izdanje dostupno je na mrežnoj stranici www.frankopani.eu.