Već 20 godina 21. veljače cijeli svijet obilježava kao Međunarodni dan materinskoga jezika, a upravo je taj dan Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije šest godina uzeo kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji završava 17. ožujka, na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika".
Prošle je godine na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na „Misal po zakonu rimskoga dvora” iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično započinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.
Osobita će pozornost ove godine biti posvećena položaju hrvatskoga jezika u Europskoj uniji
I ove će godine Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje organizirati brojna događanja kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika. Institutski će znanstvenici održati više predavanja o hrvatskome jeziku, a sudjelovat će i na nekoliko panel-rasprava o izazovima modernoga hrvatskoga jezika, primjerice u organizaciji Dubrovačkih knjižnica Domagoj Vidović održat će u Dubrovniku predavanje „O dubrovačkim imenima i prezimenima”, Lana Hudeček i Milica Mihaljević održat će u Samoboru predavanje „Muško i žensko u hrvatskome jeziku”, a Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković predavanje „O velikom i malom slovu”. Željko Jozić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević sudjelovat će na dvama okruglim stolovima o hrvatskome jeziku: u Mostaru i Đakovu.
Osobita će pozornost ove godine biti posvećena položaju hrvatskoga jezika u Europskoj uniji te će na inicijativu zastupnice u Europskome parlamentu Ruže Tomašić ravnatelj Instituta Željko Jozić u Bruxellesu sudjelovati na sastanku o pitanju položaja hrvatskoga jezika u institucijama Europske unije.
Na samome kraju Mjeseca hrvatskoga jezika Institut će predstaviti prošlogodišnja knjižna izdanja i novi jezični portal na adresi jezik.hr, na kojemu će se naći svi važni jezični izvori Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku i jezične igre.
U Mjesecu hrvatskoga jezika Institut će tradicionalno održati i Dane otvorenih vrata od 9. do 13. ožujka, kada će ugostiti brojne škole te za učenike i njihove profesore pripremiti posebna predavanja o hrvatskome jeziku. Na samome kraju Mjeseca hrvatskoga jezika Institut će predstaviti prošlogodišnja knjižna izdanja i novi jezični portal na adresi jezik.hr, na kojemu će se naći svi važni jezični izvori Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku i jezične igre. Uz dnevne tiskovine objavit ćemo i besplatnu knjižicu „101 najčešća pogreška u hrvatskome jeziku”.
Kao odjek Mjeseca hrvatskoga jezika u sklopu manifestacije Dioniz 2020. u Osijeku će biti izvedena predstava o hrvatskim osobnim imenima nastala u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na temelju institutskoga „Rječnika suvremenih hrvatskih osobnih imena”, poručuju iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.