U povodu 80. obljetnice smrti naše operne dive Milke Trnine donosimo neke zanimljivosti vezane uz ovu hrvatsku primadonu svjetske slave. Umrla je iznenada u Zagrebu, 18. svibnja 1941. godine u vrijeme Drugog svjetskog rata, a vrijeme kad je trebalo dvije godine da vijest o njenoj smrti obiđe svijet. Posljednja želja bila joj je da se lijes s njenim tijelom spusti u zemlju uz zvuke hrvatske himne "Lijepa naša domovino".
Poznata hrvatska operna pjevačica Milka Katarina Trnina rođena je u Vezišću (Općina Križ) 1863. godine, a umrla u Zagrebu 1941. godine a grob joj se nalazi među lijepim drvoredima zagrebačkog Mirogoja. Proslavila se izvedbom tragičnih heroina Wagnerovih opera. Bavila se humanitarnim radom te je prilikom koncerta održanog u Hrvatskom narodnom kazalištu 1897. godine, sav prihod darovala Društvu za poljepšanje i uređenje Plitvičkih jezera. Stoga je, još za njenog života, po njoj nazvan jedan od najljepših slapova na Donjim jezerima.
Taj događaj je opisan u knjižici Vodič na Plitvička Jezera 1893. -1928. koji je objavljen u povodu 35. godišnjice osnivanja Društva za poljepšanje i uređenje Plitvičkih Jezera i okolice. Prenosimo taj zanimljiv citat:
„Kada je u Zagrebu gostovala naša proslavljena operna pjevačica Milka Trnina, zamoljena je od našeg društva da priredi jednu opernu predstavu u korist Plitvičkih Jezera. Umjetnica se najpripravnije odazvala, te je u sporazumu s tadašnjim intendantom Stjepanom pl. Miletićem priredila dne 21. marta 1898. oproštajnu večeru u Wagnerovom „Tannhäuseru“.
Na koncu drugog čina nakon mnogobrojnih izazivanja i pljeska, diže se zastor, a umjetnicu dočeka na pozornici odbor društva Plitvičkih Jezera pod vodstvom prvog potpredsjednika prof. dr. Gustava Janečeka, koji je umjetnicu pozdravio duljim govorom, u kojem je istaknuo, kako je društvo slavnoj umjetnici zahvalilo na njezinom plemenitom daru, koji mu tom predstavom poklanja i reče: „Drugi su Vam čelo okitili lovor-vijencima od srebra i zlata, što da još Plitvičko društvo Vama dade milodare, sabirući u narodu, narodni da biser sačuvamo. Poruku Vam šalje društvo, a Vi dozvolite, da Poruku pročitati smijem.”
…“Zahvalnost znala medju slapovima
Izabrat slap divote izvanredne,
Da vrijedan bude vile naše vrijedne
Uzčuvat prezime joj vjekovima!…“
Tada pročita umjetnici diplomu, koja joj kaže, kako je društvo jednoglasno zaključilo prozvati jedan slap na Plitvicama „Slapom Milke Trnine“. Pošto je pročitao diplomu nastavi govornik: „U svijetu spomen neka Vas sjeća Vaše krasne domovine i prijatelja. Pogledajte tamo – pri tome pokaže na sliku, što je bila izložena na pozornici, a prikazuje slap prozvan imenom umjetnice) – zlatom i srebrom se zrcali taj slap, a vile kliču, da pozdrave drugu svoju, da zaore jednoglasno „Živjela nam sestra Milka!“
U Muzeju Grada Zagreba čuva se ostavština Milke Trnine, s oko 250 predmeta. Okosnicu zbirke čine njezini osebujni i raskošni kostimi i akvarelirani nacrti za kostime što ih je 1900. dizajnirao poznati britanski slikar Percy Anderson, a izvedeni su u radionicama Covent Gardena. Trnina je Gradu Zagrebu još 1925. darovala svoje kostime. Poklonivši ih, željela je da budu trajno čuvani kao njezine krasne uspomene na umjetnički rad i slavlje te da se ne smiju iz Zagreba udaljiti.
Godine 2010., uz obljetnicu rođenja Milke Trnine, otvorena je u Galerijskom prostoru u Križu spomen-soba Milke Trnine pod nazivom Hommage Milka Trnina, sa zbirkom slika i keramika Ljerke Njerš, inspiriranih Trninom, njezinim umjetničkim radom, ljepotom kostima u kojima je nastupala i njezinim životom posvećenim umjetnosti. Uz umjetničke slike izložena je i dokumentarna izložba fotografija koju je Križu ustupio Muzej grada Zagreba.
I Gradski muzej Požege ima izuzetnu zbirku osobnih predmeta Milke Trnine, po majci Požežanki i nećakinji požeškog književnika Janka Jurkovića, koju je muzeju poklonio Dionizije Smojvir, učitelj iz Požege. S Gradom Požegom Općina Križ također je ostvarila suradnju na očuvanju ostavštine Milke Trnine.
“Suvenir Općine Križ, Milkin medenjak, pokušaj je spoja tradicionalnog kolača te svojevrsna poveznica s mogućnošću spajanja sa švicarskim slastičarem Philippom Suchardom koji je davne 1826. otvorio slastičarnicu i potom tvornicu čokolade u švicarskom mjestu Neuchâtelu. Njegov zet Carl Russ-Suchard izradio je poznatu Milka čokoladu 1901. godine, a biografi smatraju da je ime dobila u čast operne dive Milke Trnine koja je bila popularna u to vrijeme, a Suchard je navodno u nju bio zaljubljen”, navodi u monografiji Zdenka Weber. Iako vremenski i prostorno udaljeni Križ i Neuchâtel, zaista je nevjerojatna poveznica i svakako je potrebno istražiti naziv čokolade Milka, jer u njemačkom pismu nema slova K već CH, smatra Weber.
Trajnu uspomenu na Milku Trninu Općina Križ želi realizirati izgradnjom Centra kulturnog turizma Milka Trnina, u Vezišću, Trnininom rodnom selu. Centar kulturnog turizma Milke Trnine u Vezišću trebao bi objediniti i sva poznata imena i lokalitete s područja Općine Križ, od Josipa Badalića, Milke Trnine, sakralnih vrijednosti do arheološkog lokaliteta Sipčina.