U povodu 80. obljetnice smrti naše operne dive Milke Trnine donosimo neke zanimljivosti vezane uz ovu hrvatsku primadonu svjetske slave. Umrla je iznenada u Zagrebu, 18. svibnja 1941. godine u vrijeme Drugog svjetskog rata, a vrijeme kad je trebalo dvije godine da vijest o njenoj smrti obiđe svijet. Posljednja želja bila joj je da se lijes s njenim tijelom spusti u zemlju uz zvuke hrvatske himne "Lijepa naša domovino".

Milka Trnina / Izvor: Muzej grada Zagreba
Poznata hrvatska operna pjevačica Milka Katarina Trnina rođena je u Vezišću (Općina Križ) 1863. godine, a umrla u Zagrebu 1941. godine a grob joj se nalazi među lijepim drvoredima zagrebačkog Mirogoja. Proslavila se izvedbom tragičnih heroina Wagnerovih opera. Bavila se humanitarnim radom te je prilikom koncerta održanog u Hrvatskom narodnom kazalištu 1897. godine, sav prihod darovala Društvu za poljepšanje i uređenje Plitvičkih jezera. Stoga je, još za njenog života, po njoj nazvan jedan od najljepših slapova na Donjim jezerima.
Taj događaj je opisan u knjižici Vodič na Plitvička Jezera 1893. -1928. koji je objavljen u povodu 35. godišnjice osnivanja Društva za poljepšanje i uređenje Plitvičkih Jezera i okolice. Prenosimo taj zanimljiv citat:
„Kada je u Zagrebu gostovala naša proslavljena operna pjevačica Milka Trnina, zamoljena je od našeg društva da priredi jednu opernu predstavu u korist Plitvičkih Jezera. Umjetnica se najpripravnije odazvala, te je u sporazumu s tadašnjim intendantom Stjepanom pl. Miletićem priredila dne 21. marta 1898. oproštajnu večeru u Wagnerovom „Tannhäuseru“.
Na koncu drugog čina nakon mnogobrojnih izazivanja i pljeska, diže se zastor, a umjetnicu dočeka na pozornici odbor društva Plitvičkih Jezera pod vodstvom prvog potpredsjednika prof. dr. Gustava Janečeka, koji je umjetnicu pozdravio duljim govorom, u kojem je istaknuo, kako je društvo slavnoj umjetnici zahvalilo na njezinom plemenitom daru, koji mu tom predstavom poklanja i reče: „Drugi su Vam čelo okitili lovor-vijencima od srebra i zlata, što da još Plitvičko društvo Vama dade milodare, sabirući u narodu, narodni da biser sačuvamo. Poruku Vam šalje društvo, a Vi dozvolite, da Poruku pročitati smijem.”
…“Zahvalnost znala medju slapovima
Izabrat slap divote izvanredne,
Da vrijedan bude vile naše vrijedne
Uzčuvat prezime joj vjekovima!…“

Slap Milke Trnine / Izvor: np-plitvicka-jezera.hr
Tada pročita umjetnici diplomu, koja joj kaže, kako je društvo jednoglasno zaključilo prozvati jedan slap na Plitvicama „Slapom Milke Trnine“. Pošto je pročitao diplomu nastavi govornik: „U svijetu spomen neka Vas sjeća Vaše krasne domovine i prijatelja. Pogledajte tamo – pri tome pokaže na sliku, što je bila izložena na pozornici, a prikazuje slap prozvan imenom umjetnice) – zlatom i srebrom se zrcali taj slap, a vile kliču, da pozdrave drugu svoju, da zaore jednoglasno „Živjela nam sestra Milka!“

Milka Trnina / Izvor: Muzej grada Zagreba
U Muzeju Grada Zagreba čuva se ostavština Milke Trnine, s oko 250 predmeta. Okosnicu zbirke čine njezini osebujni i raskošni kostimi i akvarelirani nacrti za kostime što ih je 1900. dizajnirao poznati britanski slikar Percy Anderson, a izvedeni su u radionicama Covent Gardena. Trnina je Gradu Zagrebu još 1925. darovala svoje kostime. Poklonivši ih, željela je da budu trajno čuvani kao njezine krasne uspomene na umjetnički rad i slavlje te da se ne smiju iz Zagreba udaljiti.
Godine 2010., uz obljetnicu rođenja Milke Trnine, otvorena je u Galerijskom prostoru u Križu spomen-soba Milke Trnine pod nazivom Hommage Milka Trnina, sa zbirkom slika i keramika Ljerke Njerš, inspiriranih Trninom, njezinim umjetničkim radom, ljepotom kostima u kojima je nastupala i njezinim životom posvećenim umjetnosti. Uz umjetničke slike izložena je i dokumentarna izložba fotografija koju je Križu ustupio Muzej grada Zagreba.

Izvor: Facebook Vežišće -selo Milke Trnine
I Gradski muzej Požege ima izuzetnu zbirku osobnih predmeta Milke Trnine, po majci Požežanki i nećakinji požeškog književnika Janka Jurkovića, koju je muzeju poklonio Dionizije Smojvir, učitelj iz Požege. S Gradom Požegom Općina Križ također je ostvarila suradnju na očuvanju ostavštine Milke Trnine.

Milkin medenjak / Foto: Božica Brkan
“Suvenir Općine Križ, Milkin medenjak, pokušaj je spoja tradicionalnog kolača te svojevrsna poveznica s mogućnošću spajanja sa švicarskim slastičarem Philippom Suchardom koji je davne 1826. otvorio slastičarnicu i potom tvornicu čokolade u švicarskom mjestu Neuchâtelu. Njegov zet Carl Russ-Suchard izradio je poznatu Milka čokoladu 1901. godine, a biografi smatraju da je ime dobila u čast operne dive Milke Trnine koja je bila popularna u to vrijeme, a Suchard je navodno u nju bio zaljubljen”, navodi u monografiji Zdenka Weber. Iako vremenski i prostorno udaljeni Križ i Neuchâtel, zaista je nevjerojatna poveznica i svakako je potrebno istražiti naziv čokolade Milka, jer u njemačkom pismu nema slova K već CH, smatra Weber.
Trajnu uspomenu na Milku Trninu Općina Križ želi realizirati izgradnjom Centra kulturnog turizma Milka Trnina, u Vezišću, Trnininom rodnom selu. Centar kulturnog turizma Milke Trnine u Vezišću trebao bi objediniti i sva poznata imena i lokalitete s područja Općine Križ, od Josipa Badalića, Milke Trnine, sakralnih vrijednosti do arheološkog lokaliteta Sipčina.