Budi dio naše mreže

Lastovski poklad, višestoljetni karnevalski običaj "carskog otoka"

U emisiji 'Iz naše riznice' upoznali smo stoljećima staru hrvatsku otočku tradiciju - Lastovski poklad - vrijeme zabave, opuštanja i bijega od svakodnevice.

/ ts

Pet sati vožnje trajektom od Splita dovoljno je vremena da s pogledom na pučinu zaboravimo na svakodnevne brige i u potpunoj se slobodi prepustimo okusima i mirisima „carskog otoka“ Lastova. Tako su ga, naime, prozvali Rimljani, što Lastovo i danas opravdava očuvanošću prirode, kristalno čistim morem, zvjezdanim nebom i brojnim građevinama od bijelog kamena, svjedocima povijesti duge nekoliko tisuća godina.

U toj izoliranosti i udaljenosti, Lastovci su izgradili sebi svojstven način življenja uz brojne običaje očuvane do danas, među kojima su najpoznatiji pokladni običaji uvršteni na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

Lastovski poklad prvi put se spominje 1390. godine u Statutu Lastova. Ponosni na stoljetnu kulturu, Lastovci i danas nastoje očuvati ovaj običaj koji je, prema legendi, nastao u spomen na događaj iz 1483. godine kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali svog glasnika na Lastovo s porukom da se Lastovci predaju bez borbe. Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca uspeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila katalonsku flotu na putu do Lastova, a katalonskog glasnika Lastovci su uz porugu stavili na magarca, proveli kroz mjesto, tri puta pustili niz konop, tzv. uzu, te mu na kraju presudili. Upravo je to glavno zbivanje Lastovskog poklada.

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

Vrijeme poklada na Lastovu danas počinje odmah po Novoj godini, odnosno na blagdan sv. Antuna i traje sve do Čiste srijede, ali organizacija počinje još u vrijeme Božića, tumači direktorica Turističke zajednice općine Lastovo Bruna Rizvanović. Radi se, naime, o najvažnijem događaju u godini za sve Lastovce. „To je običaj u kojem sudjeluje cijela zajednica otoka, dakle sve generacije, a tada dolaze i iseljeni Lastovci iz raznih krajeva svijeta. Za tu prigodu šivaju se kostimi, iz burala se vadi i priprema stara lastovska nošnja, cijela organizacija traje poprilično dugo, ali svi u njoj uživaju”, napominje Rizvanović.

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

Za Poklada u prošlosti, u danima kada je sve bilo dopušteno i kada se skoro sve opraštalo, način zabave bio je vrlo maštovit. Pojedinci i društva zbijali su razne šale, o čemu naša sugovornica izdvaja nekoliko zgoda: „Bilo je situacija kad bi društvo od mladića kojemu se sviđala neka djevojka iz šale zapalilo sumpor na ulaznim vratima njene obitelji ili bi se iz staje nekome u ponoć uzeo tovar i odveo na nepristupačno mjesto, ali vidljivo velikom broju mještana i kad bi vlasnik ujutro to primijetio već se cijelo selo smijalo… Osim toga bilo je obitelji koje međusobno godinama nisu razgovarale, ali u vrijeme poklada zakopali bi ratne sjekire i normalno funkcionirali. Nakon završetka poklada sve bi bilo po starom, oni bi nastavili svoje neprijateljstvo i tako svake godine iznova.”

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

Način zabave bio je uvelike prepušten samoinicijativi družina koje su se s vremenom organizirale u društva tj. skupine građana koje su za poklada organizirale plesove. Ranije su se plesovi održavali svaki četvrtak, subotu i nedjelju, a danas svaki petak i subotu, posljednjeg vikenda i na sam pokladni utornik nakon završne svečanosti. Društva su birala salu, organizirala ples i svirača, a na čelu je bio kapo. Svako društvo je imalo svoju salu, te su morali tražiti dozvolu načelnika za dobivanje poklada što je bila velika čast za odabrano društvo. Danas su svi ujedinjeni u jedno društvo, s jednom salom i s kapom koji se bira svake godine te se svi zajedno brinu za organizaciju poklada.

Pokladni običaj objavljivao se halekanjem. Društvo bi se s lirom skupilo pod drvo kostanju, pjevajući pokladarske pjesme i vičući ‘uvo’. Halekanje je i danas neizostavni dio običaja koji se izvodi na Gospu Kandaloru, na pretili četvrtak ili u pretilu nedjelju.

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

U pretili tj. pokladni ponedjeljak odvijaju se mnogi važni događaji i radnje. Jedan od njih je i kupljenje jaja s lirom, tumači naša sugovornica te opisuje kako u popodnevnim satima nekoliko smiješno kostimiranih grupica obilazi selo i kuće gdje im mještani daruju jedno ili dva jaja, počaste ih domaćim specijalitetima, a oni zauzvrat zapjevaju za domaćina. Glavnu skupinu čini nekoliko članova sutrašnjih pokladara koji su obučeni u grube maškare i s lirom obilaze kuće na čijim će sularima sutra plesati i to istim putem kao što je planirano. Nekoliko članova te grupe obilazi i ostale kuće skupljajući jaja te ih nosi u zajedničku košaru za salu. Kroz jutro se, pak, izrađuje lutka poklada i bombe.

Foto: TZ općine Lastovo/Lastovski poklad

U pokladni utorak, najsvečaniji i najvažniji dan za Lastovce, rano ujutro se u sali okupljaju kapo, sanatur (svirač lire) i nekoliko pokladara koji uz zvuk lire najprije idu po uzu koju kasnije pripremaju i rastežu za cujanje (spuštanje poklada niz konop). Taj dan podne zvoni u 11 sati. Formiraju se dvije kolone, jedna pokladara, a druga lijepih maškara, jedna za drugom pjevajući uz liru obilaze već unaprijed određene kuće sve do predjela zvanog Gornja luka gdje se po njihovom dolasku cuja poklad. Nakon toga, zaustavljajući se u određenim kućama, idu do Dolca gdje je završno kolo na kraju kojeg se poklad spaljuje. Nakon predaha i odmora od brojnih događanja na pokladni utorak, u večernjim satima organizira se ples, a u 23,00 sata zvone zvona crkve sv. Kuzme i Damjana, što je znak za posljednju mrsnu večeru, nakon koje se nastavlja ples do jutarnjih sati. Tako završava ovaj vrlo intenzivan pokladni dio godine otoka Lastova koji mještanima, ali i mnogim posjetiteljima pruža nezaboravan ugođaj.

Ključne riječi:
Lastovo Lastovski poklad

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja