Budi dio naše mreže

O životu u Dubrovniku u 17. stoljeću sa simpatijama piše talijanski isusovac

Knjiga „Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz 1693. godine“ autora Stjepana Ćosića i Mije Korade, u četvrtak, 30. siječnja će biti predstavljena u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Knjiga se predstavlja u sklopu trećeg događanja ovogodišnje tribine „U susret Svetome Vlahu“ koju organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

/ Angelina Tadić

O ovoj knjizi će govoriti autori, povjesničari Stjepan Ćosić i Mijo Korade te don Marko Trogrlić, profesor povijesti na Sveučilištu u Splitu i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Knjigu je objavila nakladnička kuća „Leykam International“ iz Zagreba, a predstavljanju će nazočiti i Eugenia Ehgartner, voditeljica programa te nakladničke kuće. Predstavljanje je najavljeno za 19 i 30 sati.

Knjiga „Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz 1693. godine“ sastoji se od opsežne uvodne studije te hrvatskoga prijevoda (s komentarima) i prijepisa latinskoga izvornika rukopisa pod naslovom „Historiae Ragusinae“ iz 1693. godine. Riječ je zapravo o dnevničkim zapisima što ih je vodio kod nas slabo poznati talijanski isusovac Stephano Antonio Desideri (1671.-1749.) tijekom svoga misionarskoga boravka u Dubrovniku, od rujna 1691. do listopada 1693. godine. Njegov se rukopisni sveščić čuva u knjižnici Arheološkoga muzeja u Splitu i njegov sadržaj do sada nije bio poznat široj javnosti.

Prvu cjelinu knjige čini uvodna studija koji se sastoji od kratke povijesti isusovačkoga djelovanja u Dubrovniku sa širim osvrtom na rad i biografije talijanskih isusovaca u dubrovačkoj misiji i kolegiju, prije i poslije Desiderijeva boravka. U nastavku se pružaju osnovni podaci o autoru rukopisa te se analizira sam rukopis i njegov sadržaj. Sadržaj dnevnika uklapa se u kontekst dubrovačke povijesti na izmaku 17. i početku 18. stoljeća. Žanrovski neobičan, sadržajem bogat, Desiderijev dnevnik obiluje opisima, zapažanjima i digresijama koji umnogome dopunjuju historiografsku sliku poslijepotresnoga Dubrovnika i atmosfere u Gradu tijekom Morejskoga rata koji je tih godina trajao između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva.

Naslov rukopisa je donekle varljiv jer Stephano Desideri ne piše sustavnu povijest Grada, niti pretendira na historiografsku zaokruženost i objektivnost. Riječ “povijest” iz naslova ovdje se odnosi na “osobnu” povijest autorova života i kratkotrajnoga nastavničkoga rada u gradu pod Srđem. U žanrovskome smislu njegov je tekst mješavina dnevnika, introspektivnih razmišljanja i zapažanja o Dubrovniku, njegovu položaju, klimi, kulturi, povijesti, običajima, stanovništvu, svakodnevnome životu te političkim i crkvenim događajima iz razdoblja njegova boravka. Stoga naslov „Komentari“, što ga Desideri daje u nastavku, ustvari više odgovara sadržaju teksta. Njegovi zapisi spadaju među veoma rijetke narativne izvore u kojima se o životu Dubrovnika tog vremena piše iz prve ruke i s izrazitim simpatijama. Ova knjiga stoga izvrsno dopunjuje najslabije poznato i historiografski slabije istraživano dubrovačko 17. stoljeće.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja