Budi dio naše mreže

Izložba djela Ivana Meštrovića otvara se u subotu 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja u Gradskom muzeju u Bjelovaru koji će time ujedno obilježiti 70. godišnjicu osnutka. Riječ je o najatraktivnijoj izložbi u Bjelovaru u posljednjih 20 godina.

/ Vesna Živko

U iduća 3 mjeseca u bjelovarskom muzeju bit će izložen djelić bogatog opusa velikog kipara. Posljednji put Meštrović je ovdje izlagao prije 41 godinu, a upravo će toliko djela biti izloženo na ovoj izložbi. Pozornost privlače 4 skulpture u bronci: skulptura Rodena, ženski akt „Sanjarenje“ i brončani odljevi „Indijanaca“ koji se čuvaju u gliptoteci HAZU, a čiji originali su postavljeni u Grant Parku u Chicagu 1928. godine.

Bit će izložena i grafička mapa s 21 litografijom u kamenopisu u kojoj je osobito izraženo prožimanje religijske, povijesne i svjetovne tematike. Svaka litografija nosi naziv ispisan na zasebnom listu s općim podacima: Blagovijest, Bogorodica, Isusovo suđenje bludnici, Uskrsnuće Lazarovo, Besjeda na gori, Molitva, U Getsemanskom vrtu, Polaganje u grob, Sv. Juraj, Sviračica, Djevojka s cvijetom, Harmonija, U povjerenju, Žene, Idila, Domagojevi borci, Domagojevi strijelci,  Čežnja, Ljubavnici, Job, Studija za proroka i Akt.  Znakovito je da umjetnik prve listove posvećuje religioznoj tematici i to temama nadahnutih Kristovim životom.

Mapu naslovljenu” Meštrović” objavilo je 1923. umjetničko udruženje Proljetni salon u nakladi od 30 numeriranih primjeraka od kojih svaki glasi na ime kupca. Bjelovarčani će moći vidjeti prvi otisak mape litografija koju je Meštrović poklonio svojoj supruzi Ruži. Bit će izloženo i 16 crteža posuđenih  iz splitske galerije „Ivan Meštrović“.

 

Na otvorenju će biti nazočan i sin velikog kipara Mate Meštrović. Izložba Ivana Meštrovića u Gradskom muzeju Bjelovar bit će otvorena do 18. kolovoza.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja